Društvo

RIZIK OD NESTRUČNE USLUGE Usne povećavati u klinikama, ne u salonima ljepote

Zbog nedozvoljene primjene botoksa i hijaluronskih filera za povećanje obima usana, u četiri kozmetička salona u Srpskoj zabranjeno je pružanje ovih usluga.

RIZIK OD NESTRUČNE USLUGE Usne povećavati u klinikama, ne u salonima ljepote
FOTO: PROFIMEDIA

Nestručna primjena ovih proizvoda za posljedicu može da ima razne vrste infekcija, alergijskih reakcija, a moguće su i trajne deformacije na mjestu primjene.

Iz Inspektorata RS apeluju na građane da ove i slične usluge potraže u zdravstvenim ustanovama koje legalno nabavljaju lijekove i medicinska sredstva. Tačnije, u ustanovama koje su opremljene i osposobljene za pravilno čuvanje i rukovanje ovim proizvodima i koje imaju stručna lica za postavljanje indikacija, odnosno kontraindikacija za primjenu, te brzo reagovanje u slučaju određenih komplikacija.

Objašnjavaju da botoks spada u lijekove, a hijaluronski fileri u medicinska sredstva visokog rizika.

Zato su  dozvoljeni za primjenu samo u zdravstvenim ustanovama od strane stručnih, posebno obučenih zdravstvenih radnika. Ovi proizvodi zahtijevaju posebne uslove transporta i čuvanja, a prilikom manipulacije se moraju primjenjivati antiseptični postupci – naglašava načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću u Inspektoratu RS Dušanka Makivić.

Reklame

Dodaje da su pojedini saloni u RS ove usluge reklamirali i putem drušvenih mreža ili na svojoj inernet stranici, te isticali njihove cijene.

– Republički zdravstveni i farmaceutski inspektori proteklih dana su pojačali nadzor u kozmetičkim salonima, sa ciljem kontrole pružanja usluga koje spadaju u zdravstvene usluge. Akcenat je bio na uslugama iz oblasti estetske hirurgije, kao što su primjena botoksa i hijaluronskih filera za povećanje obima usana. Pružanje ovih usluga podrazumijeva primjenu lijekova i medicinskih sredstava, a što je dozvoljeno samo u zdravstvenim ustanovama. Inspektori su u četiri slučaja utvrdili da su kozmetički saloni pružali nedozvoljene usluge u vidu primjena botoksa i hijaluronskih filera – kaže Makivićeva.

Ako pomenuti saloni ne postupe po rješenju inspektora, zaprijećena je novčana kazna za pravno lice u iznosu od 3.000 do 15.000 KM, a za odgovorno lice u pravnom licu i preduzetnika od 1.000 do 3.000 KM. Kontrole pružanja ovih i sličnih usluga inspekcija će obavljati i ubuduće.

Cijena

Jedan od razloga što žene u Srpskoj pomenute usluge sve češće traže u kozmetičkim salonima, a ne u centrima za estetsku hirurgiju, jeste cijena. Naime, povećanje usana hijaluronskom kiselinom, takozvani fileri, u pomenutim salonima košta oko 400, a u centrima estetske hirurgije oko 600 KM.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Kako saznajemo, žene se najviše odlučuju upravo za filere, a muškarci, koji su svakako rjeđi pacijenti od pripadnica ljepšeg pola, za botoks.

Ljekari upozoravaju da građani moraju da budu jako oprezni kada je riječ o povećanju usana u kozmetičkim salonima. Objašnjavaju da ovakve zahvate treba da obavljaju isključivo doktori, te da se nikako ne preporučuje da se to radi u kozmetičkom salonu, osim ako tamo nema stručnjaka.

Zanat

Doktor Zlatko Berberović, osnivač Centra za plastičnu hirurgiju „Berberović“ u Tuzli, naglašava da je opasno da botoks u ruke uzima onaj ko nije stručan.

– Ljudi u kozmetičkim salonima nisu sertifikovani za to. Kod nas je kozmetičarska škola kao zanat. To je kao kad bi bravar uzeo da radi čeličnu konstrukciju mosta, kojim treba da prelaze kamioni?! Srednje stručno osoblje, i kad radi u visokosertifikovanoj medicinskoj ustanovi, ne smije da daje lijekove koje nije prepisao doktor. Međutim, u nezajažljivoj borbi za zaradom, ljudi rade svašta, iako za to uopšte nisu sertifikovani – kaže za Srpskainfo doktor Berberović.

Botoks prvenstveno proizveden kao lijek

I stručnjaci poručuju da je botolinum toksin tipa A, odnosno botoks, prvenstveno proizveden kao lijek.

– Nastao je u Nasinoj laboratoriji, a proizvela ga je američka vojna medicina, tražeći način kako da pobijede spazam očnih kapaka kod vojnika koji su ratovali u Vijetnamu, a koji su imali centralnu povredu facijalisa. Pošto je takvih ljudi bilo puno, botolinum toksin tipa A se puno koristio, jer nije bilo drugog načina da se kod ljudi spriječi taj spazam. Međutim, primjećeni su i njegovi sporedni efekti, odnosno efekat relaksacije obližnjeg mišića. Onda se nametnula ideja da bi to moglo biti insteresantno i u kozmetologiji. Međutim, kako je vrijeme proticalo, botoks se nastavio primjenjivati kao lijek, ali ga stručnjaci koriste i kao kozmetičko sredstvo – objašnjava Berberović.

Dodaje da su modna i farmaceutska industrija, udruženo, dovele do toga da je botoks sada poznat samo kao kozmetičko sredstvo.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu