To za Srpskainfo tvrde politički analitičari i stručnjaci za međunarodne odnose, komentarišući posljednja dešavanja u vezi s odlukama Ustavnog suda BiH, izvještajima Evropskog parlamenta, izjavama Kristijana Šmita, ali i ranijim upozorenjima iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH da bi Dodiku, kako je upozorio šef CIK, Suad Arnautović, moglo da bude oduzeto pravo na kandidaturu ukoliko „visoki predstavnik utvrdi da narušava Dejtonski mirovni sporazum“.
Prst u oko Zapadu
Naime, sagovornici našeg portala ističu da navedena dešavanja na „lokalu“, ali i mnogo šira, globalna geopolitička slika, uopšte ne idu u prilog politici aktuelnog srpskog člana Predsjedništva BiH i lideru vladajuće stranke u Srpskoj. Posebno ako Dodik, kako kažu, značajno ne promijeni ili ublaži stavove koji, prema njihovim riječima, otvoreno guraju „prst u oko“ zapadnim silama.
Bivši ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo kaže da postoji realna mogućnost da Kristijan Šmit, koga vlasti u Srpskoj inače ne priznaju kao visokog predstavnika, upotrijebi bonska ovlaštenja i sankcioniše Dodika na način koji bi mu mogao spriječiti učešće na izborima u oktobru.
– Naravno da postoji takva mogućnost. S druge strane, ne mislim da se Dodik namjerava sam povući, a za tako nešto imao je i šansu i prijedlog. On to nije prihvatio. Tu, takođe, postoji još jedna vrlo interesantna stvar, a to je da li na izborima mogu da se kandiduju ljudi koji su pod sankcijama, koje, inače, predstavljaju jednu vrstu krivičnog postupka. Sankcije kojima su od strane SAD i Velike Britanije izloženi pojedini najviši zvaničnici Republike Srpske, na neki način, predstavljaju otvoreno krivično gonjenje. Postavlja se veliko pitanje kako se to može pravno riješiti – kaže Aćimović.
Previše slučajnosti
On, međutim, dodaje da su, prema nekim nezvaničnim informacijama, lideru SNSD do septembra „otvorena vrata za izlaz iz ćorsokaka u kojem se našao“.
– Moram reći da je vrlo čudna posljednja odluka Ustavnog suda BiH, kao konačne pravosudne instance, da donese privremenu odluku u vezi s formiranjem Agencije za lijekove Republike Srpske i Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima. Rasprava o meritumu je ostavljena za septembar, pred izbore, što je nešto nevjerovatno i veoma čudno. Ne znamo šta se posljednjih dana dešavalo u Briselu, ali, prema nekim informacijama, postoji dogovor između vrha EU i Mađarske da se Dodiku pruži posljednja šansa, a to je prijedlog da se do septembra u Parlamentu BiH usvoje tri zakona – Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa i Zakon o VSTS, te da na taj način BiH dobije kandidatski status, što bi ujedno značilo i automatsko pružanje velike podrške Dodiku za izbore. Djeluje mi da je s tim povezana i ova posljednja odluka Ustavnog suda BiH. Nekako je previše slučajnosti – smatra Aćimović.
Inače, komentarišući prekjučerašnju odluku Ustavnog suda BiH da na određeno vrijeme stavi van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, Milorad Dodik je poručio da će Agencije za lijekove „biti“, bez obzira na odluku Ustavnog suda. On je dodao i da je navedeni zakon, koji je Narodna skupština Srpske donijela krajem prošle godine, „stupio na snagu i da će biti sproveden“.
“Unaprijed izgubljena bitka”
Politički analitičar i koordinator beogradskog Foruma za etničke odnose, Dušan Janjić, za Srpskainfo tvrdi da lidera SNSD, ali ne samo njega, već i neke druge visoke funkcionere vladajuće partije u Srpskoj, „ne vidi“ na predstojećim izborima u BiH.
Janjić, koji je prije mjesec dana za Srpskainfo predvidio da predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović, neće biti kandidat za bilo koju izbornu funkciju, tvrdi da Milorad Dodik „vodi jednu unaprijed izgubljenu bitku“.
– Kao što sam ranije govorio, ne vidim ni Željku Cvijanović ni Milorada Dodika na izborima u BiH. Njihov kraj je tu. Postoje procedure, a u tim procedurama realno je očekivati da se u septembru izreknu kazne isključenja sa izbora ne samo za Dodika i Cvijanovićevu, već za sve one koji su rušili principe Dejtonskog sporazuma i vodili akcije destabilizacije. Održavanje izbora sa starim igračima je besmisleno, pogotovo kad ti stari igrači imaju svoje finansijske, bezbjednosne, obavještajne i sve druge podrške i monopole, koji su doveli do toga da ne postoje fer izbori – kaže Janjić.
Dodaje da svojevrsno iznenađenje predstavlja upornost jednog dijela vladajuće koalicije u Srpskoj koja, prema njegovim riječima, uporno prati Dodikovu priču.
– Mada, kad se bolje pogleda, to možda i nije toliko čudno uzimajući u obzir da sve ovo vrijeme Dodik igra na osjetljivu žicu nacionalizma, ponosa, straha od gubitka Republike Srpske, zavjere međunarodnog faktora. S druge strane, za Dodika je posebno otežavajuće to što je od kraja februara Rusija zaigrala na kartu mobilizacije svih svojih ljudi na širenju nestabilnosti i olakšavanja položaja Rusije u ratu s Ukrajinom, a zapravo sa Zapadom. Time je direktno dospio u konfrontaciju s Amerikancima i EU, što se po njega ne može dobro završiti – tvrdi Janjić.
On, između ostalog, smatra da aktuelni srpski član Predsjedništva BiH ima jedan „temeljni problem“, a to je da on, prema Janjićevim riječima, izgleda da zaista vjeruje da je jači od sudbine.
– To je već izašlo iz domena politike i normalne komunikacije. To je jedno samoubjeđivanje da je on jedini u pravu. Kad dođete do te tačke, povratak je skoro nemoguć – zaključio je Janjić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu