Neću da oblikujem ustav u skladu sa svojim potrebama. Neću biti predsjednik kada bude usvojen novi ustav – rekao je on.
Lukašenkov komentar dolazi dva dana nakon što se u Minsku sastao sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, koji ga je podsjetio da „održi obećanje“.
Iako kontekst komentara Lavrova nije bio potpuno jasan, on je potvrdio da je mislio na ono na šta se obavezao Lukašenko tokom sastanka u Sočiju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 14. septembra.
Na tom sastanku Rusija je Bjelorusiji ponudila zajam od 1,5 milijardi dolara i njih dvojica su razgovarali o reformi Ustava.
Tokom vikenda liderka opozicije Svetlana Tihanovska obratila se Putinu i pozvala na sastanak. Opozicija ostaje pragmatična i nije otvoreno antiruska. Tihanovska i njene kolege iz novoosnovanog Koordinacionog savjeta od početka govore da je bilo kakvo rješenje za političku krizu moguće da se nađe samo u saradnji sa Moskvom.
– Voljela bih da razgovaramo. A Bjelorusi to jako čekaju. Ne traže podršku režima (Rusije), već izjave o Bjelorusima, o našoj želji da zajedno gradimo budućnost, ali ne i potrazi za jednom osobom – rekla je Tihanovska u govoru 28. novembra.
Lavrov je takođe pomenuo ustavnu reformu tokom sastanka sa Lukašenkom prošle nedjelje.
– Mi naravno imamo interes da situacija bude mirna, stabilna i mislimo da bi početak ustavne reforme koju je pokrenulo rukovodstvo zemlje doprinio ovome – rekao je Lavrov.
Vjeruje se da bi Kremlj želio da vidi kako Lukašenko napušta funkciju ili bar ostaje samo u ceremonijalnoj ulozi, a moć prelazi na kandidata prihvatljivog za Kremlj, piše “Intellinews”. Ono što Kremlj ne želi da vidi je neuredan prenos moći tamo gdje nema priliku da utiče na proces. Zaključivanje sporazuma o Uniji Rusije i Bjelorusije takođe se smatra prioritetom Kremlja.
Lukašenkova izjava je dočekana sa širokim skepticizmom, jer bjeloruski lider već nekoliko godina govori o ustavnoj reformi.
On je predložio da se prvo održe novi parlamentarni izbori, a zatim se nacrt ustava iznese pred narod na referendumu, nakon čega bi mogli biti održani novi predsjednički izbori – proces koji će vjerovatno trajati nekoliko godina.
Tihanovska i Koordinaciono vijeće insistirali su da Lukašenko prvo odstupi. Tihanovska je rekla da će, ako bude postavljena za predsjednika, Bjelorusiju odmah vratiti ustavu iz 1994. godine koji sadrži ograničenja mandata za predsjednika, osloboditi sve političke zatvorenike, kojih prema NVO za ljudska prava sada ima preko 900, i zatim podnijeti ostavku kako bi mogli da se održe novi izbori.
Lukašenko u svojoj izjavi od 28. novembra nije naveo vremenski okvir za napuštanje funkcije.
Protest u Bjelorusiji
Čini se da Kremlj gubi strpljenje zbog kontinuiranog neuspjeha Lukašenka da zaustavi narodne proteste koji traju više od 100 dana, pošto je najvjerovatnije lažirao rezultat na predsjedničkim izborima 9. avgusta.
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov javno je osudio sve veću policijsku brutalnost koju Lukašenko koristi protiv demonstranata.
Moskva je „zainteresovana“ za to da Lukašenko napreduje sa „modernizacijom bjeloruskog političkog sistema“, rekao je Lavrov, nagovještavajući da bi na dnevnom redu mogli biti prevremeni izbori, koji su dio paketa ustavnih reformi o kome se raspravlja.
Rusija pregovara o nekakvom sporazumu sa Lukašenkom koji uključuje okončanje sukoba sa stanovništvom. U isto vrijeme, Rusija želi da se njen sporazum o saveznoj državi, potpisan 1999. godine, dovede do zaključka koji bi stvorio „Ruszonu“ po uzoru na evrozonu i približio dvije ekonomije.
Tihanovska je ponovila pozive za sastanak sa Putinom. Koordinaciono vijeće je reklo da se ne protivi sporazumu o saveznoj državi i da blisku ekonomsku saradnju sa Rusijom vidi u najboljem interesu Bjelorusije, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu