Svijet

"ŠARAJ MALO" Milanović je postao hrvatski predsjednik, a njegove ZORANIZME pamtimo

Zoran Milanović od danas je i zvanično peti hrvatski predsjednik. Njega jedni smatraju jednim od boljih hrvatskih političara u proteklih 30 godina, dok ga drugi nazivaju najgorim hrvatskim premijerom.

"ŠARAJ MALO" Milanović je postao hrvatski predsjednik, a njegove ZORANIZME pamtimo
FOTO: DARKO BANDIĆ/TANJUG AP

Na papiru ima sve kvalifikacije za predsjednika

Milanović na papiru ima dobre reference za predsjednika Republike Hrvatske: iskustvo u diplomatiji, znanje stranih jezika, saborski mandat i obavljanje funkcije premijera na kojoj je ipak morao da stekne jasan uvid u unutrašnje funkcionisanje hrvatskog političkog sistema.

Nestašni mladić

Zoran Milanović rođen je u Zagrebu 30. oktobra 1966. godine. Prve četiri godine živio je u zagrebačkom kvartu Knežija, a nakon toga su mu roditelji dobili novi stan na Trnju. Majka Zorana Milanovića bila je profesorka stranih jezika, a otac ekonomista. Na Trnju je imao nadimak Basta, a često se, prema sopstvenom priznanju, tukao sa vršnjacima. Srednju upravnu školu upisao je 1981, a to razdoblje života obilježili su mu bavljenje sportom i to boksom, fudbalom i košarkom.

Njegov djed od oca i stric Ante i Ivan Milanović bili su u partizanima 1942, dok je njegov djed po majčinoj strani Stjepan Matasić kako je Milanović otkrio 2016. – bio ustaša.

Politički uspon

Pravni fakultet upisao je 1985. godine, a te studije završio je sa rektorovom nagradom. Milanović je prvo 1991. godine radio na Trgovačkom sudu u Zagrebu, ali dvije godine kasnije, po preporuci prijatelja Siniše Petrovića, završio je u Ministarstvu spoljnih poslova.

Zlatko Canjuga predložio ga je predsedniku Franji Tuđmanu da bude savjetnik u misiji NATO i u EU u Briselu pa je tu dužnost obavljao od 1996. godine.

Milanovići su u Briselu dobili i prvoga sina Jakova, a krajem 1999. godine vratili su se u Zagreb. Po povratku u glavni grad Hrvatske Milanović postaje član SDP koji je dobio izbore 2000. godine. Milanoviću je prvo povjerena komunikacija sa NATO, a bio je i pomoćnik ministra spoljnih poslova Tonina Picule.

Milanovićev uspon na političkoj ljestvici počeo je u aprilu 2007. godine, nakon smrti čelnika Socijaldemokratske partije Ivice Račana, kada je na unutarstranačkim izborima izabran za njegovog nasljednika. Na čelu SDP i poslanik u Saboru bio je i dok je ta stranka bila u opoziciji.

Nakon pobjede tzv. Kukuriku koalicije 2011. godine, Milanović je postao premijer, a njegov mandat je obilježio ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, ali i nastavak ekonomske krize, kao i siromašenje najširih slojeva stanovništva.

Četiri godine mandata premijera Milanovića najbolje opisuje njegova izjava iz poplavljene Gunje. Naime, 2014. godine ženi kojoj su poplave u Gunji potopile kuću pred kamerama je rekao da je i on imao “sličnih” problema.

– Pukla nam je prošle godine cijev u stanu – ispalio je premijer i šef SDP, što je izazvalo zgražavanje javnosti, piše Index.

Nakon izbora u jesen 2015. njegova koalicija je ostala bez apsolutne većine, a nakon bezuspješnih pokušaja da formira vladu sa tada novoformiranom strankom Most nezavisnih lista, podnio je ostavku na mjestu predsjednika stranke i odrekao se saborskog mandata.

Potom je osnovao konsultantsku frmu EuroAlba Advisory, a na samom početku rada u svojoj firmi je otkrio da je savjetovao albanskog premijera Edija Ramu, ali ne i za koga je još radio. Tokom te četiri godine pauze, Milanović je bio gotovo potpuno bio isključen iz javnosti.

Svađalica i “zoranizmi”

Paradoksalno, kandidatu koji je u predsjedničku trku išao sa sloganom “Predsjednik sa karakterom” najveći je problem baš njegov karakter. Milanović je poznat kao svađalica, čovjek kojem je kada vidi vatru prvi impuls da u nju nalije još benzina, zbog čega je često sam umio da sabotira i svoje dobre poteze i odluke. Takav je i konačan rezultat njegove vlade – mnoge dobre stvari koje su pokušali su sami uništili, a mnoge loše poteze su sami odabrali, bez ikakve prisile.

Takođe je previše uvjeren da je sve što mu izlazi iz usta suvo zlato, pa za njegove provale i non sequiture već postoji izraz “zoranizmi”. Da je više pazio što govori, sigurno bi prećutao izjavu poput “Nikad neću biti predsjednik jer on ne mora da govori istinu” iz 2014. godine, koju je onda morao objašnjavati u kampanji za predsjednika.

Takve izjave su obilježile i odnose Srbije i Hrvatske dok je on bio premijer, kao na primjer onda kada je Srbiju nazvao “šakom jada”.

Dok je bio premijer, počeo je trgovinski rat sa Srbijom, susjednim zemljama je držao lekciju da ne rade dobro kada su izbjeglice u pitanju, a aktuelnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je tada bio premijer, nazivao je četnikom.

Ko može da zaboravi i onu njegovu čuvenu “šaraj malo” izjavu.

– Srbiju ne prozivam, ali mogu joj poručiti da malo snizi ton i, kao što bi se u vicu reklo: “Šaraj malo, brate. Šalji malo gore u Mađarsku i Rumuniju – rekao je Milanović tada u jeku migrantske krize.

Hrvatska je prvog dana ove godine preuzela predsjedavanje EU, a Milanović je u kampanji jasno rekao da ne misli da koristi blokadu srpskih pregovora kao sredstvo rješavanja bilateralnih problema. Rekao je i da treba imati u vidu da dvije zemlje imaju dobru privrednu saradnju, i da u Srbiji posluju mnoge hrvatske firme.

Ipak, nije propustio priliku da u jednom TV duelu sa Kolindom Grabar Kitarović poruči da je “Hrvatska jača država od Srbije”.

Upitan kako bi riješio pitanje nestalih sa Beogradom, Milanović je rekao kratko: “Pritiskom, stalnim pritiskom… i mora isplivati”.

Ideološka lutanja

Minus Zorana Milanovića je svakako i to što sam sebe nikad nije bio u stanju da uvjerljivo politički samodefiniše pa je o sebi govorio kao o kalvinisti, liberalu, socijaldemokrati, konzervativcu i čemu već ne, a u predsjedničku trku ušao je kao političar koji se bori za, kako je rekao, progresivnu i modernu Hrvatsku, ali ne kao ljevičar. Na to se nadovezuje činjenica da je Milanović uspijevao da bude u sukobu sa svojim tradicionalnim biračkim tijelom podjednako ili čak više nego sa onima koji za njega nikad ne bi glasali.

Previše se okruživao poslušnicima i prijateljima, a u glavnom je oko sebe okupljao muškarce. Nikad nije shvatao niti htio da shvati specifične ženske probleme i teme, što je veliki minus za jednog progresivnog političara.

Odradio dobru predsjedničku kampanju

Ipak, u ovoj predsjedničkoj kampanji Milanović je uspio da impresionira mnoge sa svojim novim izdanjem, uključujući i bivše političke suparnike.

– Sa Zoranom Milanovićem imala sam uspona i padova u odnosima. Kritikovao me kao premijerku, a kad je to i sam postao, priznao mi je postignuća. I priznao da je bio prestrog. I zato verujem da će biti dobar predsjednik, čuvar Ustava RH. Čestitam Zorane – napisala je bivša HDZ premijerka Jadranka Kosor na Tviteru nakon njegove pobjede u drugom krugu.

Od Kolinde je u kampanji bio bolji u skoro svakom smislu: samouvjereniji, potkovaniji, jasniji, sigurniji i bez nekih velikih gafova.

Sada treba da vidimo kakav će Milanović biti predsjednik. Velike su šanse da će biti bolji nego što je bio premijer, jer mala ovlašećenja predsjednika više odgovaraju njegovim radnim navikama.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu