U crvenoj grupi su još Beograd, Atina, Kišnjev, Stokholm i Jerevan. Najtransparentniji gradovi ili oni koji su u zelenoj zoni su Talin, Viljnus, Priština, Kijev, Madrid i Prag.
Gradovi nisu rangirani pojedinačno, već su podijeljeni u zone (zelena, žuta i crvena), kako se radi o pilot istraživanju koje je obuhvatilo relativno mali broj indikatora (14).
Iako se radi o manjem broju indikatora, oni su pažljivo izabrani od preko 20 evropskih ogranaka TI kako bi se mjerio pristup informacijama gradskim odlukama, postupcima javnih nabavki, načinu trošenja gradskog novca, sadržaju sa sjednica gradskih vijeća, etičkim pravilima izabranih predstavnika – navode u TI.
Istočna Evropa najbolja
Studija je pokazala da su istočnoevropski gradovi u mnogim kategorijama pokazali bolje rezultate nego prestonice iz tzv. starih demokratija.
To se pripisuje činjenici da je u ovim zemljama korupcija izraženija i da postoji veći pritisak javnosti da sve informacije o donošenju bitnih odluka budu javne.
Kako navode, Sarajevo je jedini grad obuhvaćen istraživanjem koji nije imao objavljen svoj posljednji budžet na veb stranici, a nedostupne su bile i informacije o ukupnim primanjima gradonačelnika i odbornika za 2017. godinu.
– Primjera radi, pojedini gradovi, kao što su Talin i Berlin, ovu informaciju su na zahtjev dostavili u roku od nekoliko dana. Svi građani plaćanjem poreza doprinose primanjima javnih službenika, pa bi ove informacije morale biti javne. I to se smatra osnovnim standardom proaktivne transparentnosti, koji nalaže da ove informacije budu dostupne i na službenim veb stranicama institucija – navode u TI.
Najteže doći do podataka o platama
Napominju da u većini evropskih glavnih gradova građani imaju pristup informacijama o budžetima, javnim nabavkama ili kontakt informacijama o odbornicima, dok je najteže pristupiti informacijama o ukupnim primanjima gradonačelnika, odbornika ili njihovom radnom rasporedu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu