Banjalučki Jesenji salon pokrenut je 1962. godine i važio je za jednu od najznačajnijih likovnih manifestacija tadašnje Jugoslavije. Obilježavajući pet decenija od održavanja prvog Jesenjeg salona, 2012. godine u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, priređena je izložba umjetničkih djela iz fundusa Muzeja koja su izlagana na ovoj manifestaciji, a koja su putem otkupnih nagrada i poklona ostala baština našeg grada. Ova izložba je prvi put u cjelosti predstavila zbirku Jesenjih salona, koja je nakon toga proučena i naučno valorizovana u monografiji „Banjalučki jesenji salon“.
Koliki je značaj jednog ovakvog djela za Muzej savremene umjetnosti RS?
Izuzetno je važno za Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske da se djela koja čuva, a koja su zaostavština Banjalučkog jesenjeg salona proučavaju, valorizuju i predstavljaju na ovakav način. Prvi put su izdvojena i predstavljena kao cjelina 2012. godine na izložbi „Banjalučki jesenji salon“ koja je priređena u povodu pet decenija nakon posljednjeg Jesenjeg salona, a zatim ove godine i putem monografske publikacije u povodu pomalo neobičnog jubileja, trideset godina od posljednje izložbe Jesenjeg salona koja je otvorena u jesen 1989. godine.
Recite nam više o Vašoj mnografiji, koliko dugo je nastajala?
Monografija je pripremana u posljednjih nakoliko godina, a objavljena je kao rezultat saradnje Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, a zahvaljujući sporazumu o dugoročnoj saradnji koje su ove dve institucije potpisale prošle godine. Štampajući ovu monografiju od značaja za Banjaluku i likovni život koji se odvijao u našem gradu u drugoj polovini XX veka, željeli smo da ukažemo na potrebu da se zajednički naučni i stručni rad naše dvije institucije unaprijedi i afirmiše kako bi se promovisala kultura i umjetnost u našoj zemlji i inostranstvu.
Sa Vama sarađuju i koleginice Žana Vukičević i Lanu Pavlović, kakav je njihov doprinos monografiji i koliko je Vama značajna saradnja sa njima?
Knjiga je zamišljena tako da bude doprinos proučavanju i čuvanju uspomene na jedno značajno vrijeme koje je iza nas, ali i da pruži podsticaj za dalje izlaganje umjetničkih djela koja se čuvaju u fundusu MSURS, te njihovo dalje proučavanje, za šta građu nudi dokumentacija Jesenjih salona koja se čuva u Odjeljenju dokumentacije. Zbog toga mi je izuzetno drago da su se u ovaj rad uključile i koleginice Žana Vukičević, viša kustoskinja zadužena za fundus i Lana Pavlović, viša kustoskinja zadužena za muzejsku dokumentaciju, koje su svojim tekstovima o fundusu odnosno dokumentaciji dale dodatni doprinos prilogu za proučavanje Jesenjih salona koji mogu da budu važan podsticaj za dalja proučavanja ove izuzetne manifestacije.
Recite nam više o Jesenjem salonu i značajaju ove dugogodinšnje manifestacije za Banjaluku?
Banjalučki Jesenji salon svojevremeno je važio za jednu od najznačajnijih likovnih manifestacija tadašnje Jugoslavije. Grad Banjaluka je u periodu od 1962. do 1992. godine bio nosilac značajne likovne manifestacije, bijenalnog karaktera, koja je pokazala da je Banjaluka bila među rijetkim gradovima bivše Jugoslavije koji su imali sluha i otvorenosti prema svim pozitivnim idejama i tendencijama iz oblasti vizuelne umjetnosti. Banjalučki Jesenji salon je tokom trideset godina svoga postojanja, od regionalne smotre likovnog stvaralaštva, postupno prerastao u izuzetno značajnu i nezaobilaznu manifestaciju jugoslovenskog, a u jednom trenutku i međunarodnog karaktera. Četrnaest Jesenjih salona (XV je bio pripremljen 1992. godine ali je zbog rata otkazan) pokazalo je najznačajnija dostignuća domaćih i stranih umjetnika izabranih od strane najeminentnijih jugoslovenskih istoričara i teoretičara savremene umjetnosti. Banjalučki jesenji saloni za grad Banjaluku i Umetničku galeriju današnji Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske bili su od izuzetnog značaja jer su djela eminentnih domaćih i stranih autora putem otkupnih nagrada postala temelj današnjeg fundusa Muzeja, a time i važan segment umjetničke baštine našeg grada.
Saradnja sa kustoskinjama
Knjiga autorke dr Sarite Vujković je zamišljena tako da bude doprinos proučavanju i čuvanju uspomene na jedno značajno vreme koje je iza nas, ali i da pruži podsticaj za dalje izlaganje umjetničkih djela koja se čuvaju u fundusu MSURS, te njihovo dalje proučavanje, za šta građu nudi dokumentacija Jesenjih salona koja se čuva u Odjeljenju dokumentacije. Zbog toga je autorka monografije uključila koleginice Žanu Vukičević, višu kustoskinju zaduženu za fundus, te Lanu Pavlović, višu kustoskinјu zaduženu za muzejsku dokumentaciju, da svojim tekstovima o fundusu odnosno dokumentaciji daju dodatni doprinos prilogu za proučavanje Jesenjih salona koji mogu da budu važan podsticaj za dalja proučavanja ove izuzetne manifestacije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu