Nije teško izračunati da oni koji žive od prosječne plate u privredi, za sat vremena rada ne mogu da kupe ni 15 komada jaja. Njihova satnica je dovoljna taman za kilogram tjestenine, a da bi, na primjer, kupili kilogram i po pšeničnog polubijelog hljeba, što košta 3,6 KM, treba da dodaju 20 pfeniga od druge satnice.
Za kilogram junetine sa kostima moraju da rade 2,5 sata, za kilogram suvog svinjskog vrata preko pola radnog dana, a za kilogram čajne više od pet sati. Ovi podaci nedvosmisleno pokazuju kakav je standard većine radnika u Srpskoj, koji svojim platama ni približno ne mogu da dostignu troškove života.
Naše istraživanje je pokazalo da je jednoj četvoročlanoj porodici u RS mjesečno je za sve izdatke, osim hrane, potrebno cijelih 950 KM.
Pod pretpostavkom da jedan član zarađuju 670 maraka, koliko iznosi prosječna zarada u ugostiteljstvu, a drugi 710 KM, koliki je prosjek u trgovini, nije teško izračunati da domaćinstvu za prehranu mjesečno ostane oko 430 KM. To znači da četvoročlana porodica, odnosno, otac, majka i dvoje djece koja idu u školu, dnevno na hranu mogu da potroše oko 14 KM.
Milovan S, konobar iz Banjaluke, kaže da njegova satnica, s obzirom da radi i subotom i prekovremeno, ne iznosi ni 3 KM.
Da ne zaradimo nešto bakšiša, jedva da bismo mogli da platimo račune i kupimo ono najosnovnijih namirnica. Međutim, ima ljudi koji još manje zarađuju i teže žive, tako da je konobarima, opet, dobro – ističe naš sagovornik.
Kad je riječ o tome šta mogu da kupe za sat svoga rada, u ubjedljivo najlošijoj poziciji su oni koji rade za najnižu platu, a kojih je u Srpskoj oko 40.000. Oni za kilogram hljeba moraju da rade 53,5 minuta, kilogram svinjetine 3 sata i 40 minuta, za kilogram čajne 7 sati, a za kilogram teletine jedan radni dan i još 50 minuta, pokazala je analiza Saveza sindikata RS.
Porodici s platom od 450 KM trebaju najmanje 4,3 najniže plate da bi podmirila troškove sindikalne potrošačke korpe, te čak 1,6 najnižih plata za trošak prehrane.
Podsjetimo, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u RS je u oktobru koštala 1.913 maraka, od čega je trošak prehrane iznosio 706 KM. Za ovaj mjesec, prosječna neto plata u RS iznosila je 910 KM.
Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomsko-finansijske poslove u Savezu sindikata RS, nedavno je rekla da je potrošačka korpa u oktobru dosegla najviši iznos dosad.
Prema njenim riječima, trošak osnovnih životnih potreba – hrane i stanovanja, koji predstavlja dvije trećine ukupnih troškova korpe, u oktobru su dostigao iznos od 1.293 KM.
– Sa prosječnom platom u privredi, koja iznosi 620 KM, nije se mogla obezbijediti ni jedna trećina proizvoda i usluga iz korpe. Tim radnicima je trebala 3,1 plata da bi u cjelosti obezbijedili potrošačku korpu. Za platu do 900 KM mjesečno radi oko 65 odsto od ukupnog broja zaposlenih, dok je u oktobru svaki drugi radnik radio za platu koja je jednaka ili manja od troška prehrane – kaže Radoševićeva.
Iz Saveza sindikata RS više puta su upozorili da se mora ići na povećanje ne samo najniže, nego i sektorskih plata. Naglasili su da je najniža plata od 450 KM sramotno niska, zbog čega zahtijevaju da ona od 1. januara bude 550 KM, a od druge polovine 2020. godine 600 KM. Sindikalci poručuju da bi povećanje plata doprinijelo poboljšanju statusa radnika i poslovnom ambijentu, odnosno da bi se smanjilo siromaštvo, te masovan odlazak radnika sa ovih prostora.
Mnogi jedva preživljavaju
U udruženjima potrošača naglašavaju da većini radnika iz realnog sektora, kad poplaćaju sve dadžbine, za hranu ne ostane ni 10-ak KM dnevno.
Oni sa manjim platama na rasplaganju imaju i manje iznose za trošak prehrane, što znači da se mnoge porodice jedva prehranjuju.
Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Prijedor, ističe da to dovoljno govori o standardu naše radničke klase.
– Najveći problem je za porodice čija dva radno sposobna člana zarađuju ispod prosječne plate. Tako, mnoge porodice dnevno za hranu mogu da kupe male količine jeftinih i, često, nekvalitetnih namirnica – ističe Marićeva.
Prema njenim riječima, u poseban problem zapadaju kad preskoče da plate neki račun, pa sljedećeg mjeseca moraju da plate dva.
– Onda moraju da se zadužuju, jer aktuelnim primanjima ionako jedva mogu da pokriju one najosnovnije potrebe. Zato ne čudi što ljudi sve masovnije odlaze sa ovih prostora, u potrazi za nekim boljim i dostojanstvenijim životom – naglašava Marićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu