Biznis

SAVJET STRUČNJAKA Kako ne pregorjeti i preživjeti stres na poslu, a šta ako ste zakasnili

Izgaranje na poslu, nekada svjetski trend, danas je sve češća pojava. Svjetska zdrvastvena organizacija dodala je izgaranje na poslu i na listu bolesti.

Čovjek kuca na tastaturi
FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER

Stručnjaci savjetuju, da iako naizgled bezazlen problem, može da bude i veoma opasan, ali i da se ovaj zdravstveni problem može prevazići i preduprijediti.

Ako se ne možete opustiti ni na odmoru, osjećate se umorno, imate utisak da ste prenatrpani obavezama, te nevoljno radite, nesigurni ste, otuđeni i umorni dok ste na poslu, onda su ovo neki od alarmantnih znakova da bolujete od izgranja ili pregorjevanja.

– Pregorjevanje na poslu je ogroman problem koji danas pogađa veći dio populacije . Prema novijim podacima Međunarodne zdravstvene studije “Budućnost zdravlja” skoro dvije trećine građana Srbije odnosno 66 odsto pati od hronične iscrpljenosti na poslu – kaže za Blic Biznis dr sci. med. Petar Vojvodić.

Na poslu možete pregorjeti i kada je radno vrijeme duže od zakonski predviđenog rada od 8 sati, ali i kada postoje, učestali radni vikendi, niska primanja, nepravedno nagrađivanje, te nedostatak podrške rukovodilaca.

Osoba koja doživljava izgaranje često nije svjesna da joj se nešto dešava, uglavnom joj bliske osobe ukazuju da uspori sa poslom. Sve češće osjeća krivicu što ne provodi više vremena sa porodicom i prijateljima, razdragana je i emotivno reaguje.

Posao kancelarija
FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER

Psiholog Ljiljana Vojvodić smatra da je ova bolest opasna i da sama riječ “izgaranje” govori mnogo.

– Mnoge kompanije nastoje da se posao završi, radi se prekovremeno, a opasnosti po zdravlje su ogromne. U takvim okolnostima, bolje je dati otkaz nego trpjeti loše uslove. Ljudi moraju da shvate da je bitnije zdravlje nego novac i uspjeh – kaže Vojvodić.

Stanje u našoj zemlji pritom je slično onom u zemljama u regionu, a najpodložnije profesije za nastanak ove bolesti su one koje su okrenute ka radu sa ljudima.

Govoreći o simptomima, sagovornica Blica kaže da se pacijenti najviše se žale na otežan rad i koncentraciju na radnom mjestu, kao i na činjenicu da ne mogu da opuste sa porodicom i prijateljima. Žale se i na razdražljivost, ispade u ponašanju, apetit, nedostatak volje i energije, beznađe, a mnogi su skloniji i uzimanju alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci.

Posljedice dolaze i mnogo kasnije

Sagorijevanje na poslu se ne dešava trenutno i stres se može taložiti više od godinu dana dok prvi vidljivi problemi ne isplivaju na površinu, upozoravaju poznavaoci. Rješenje, ipak, postoji tvrde. Jednostavno, prvo je dobro izbjegavati stresne situacije, ali i promijeniti i ponašanje van posla.

Među prvim koracima je i shvatanje sopstvenog stanja i odlazak kod psihologa. U Srbiji mnoge veće kompanije imaju psihologe koji mogu da pruže savjet zaposlenom, a postoje i besplatna psihološka savjetovališta širom Srbije u kojima se može zatražiti stručna pomoć. Savjet je i da se ne treba čekati dugo do posjete psihologu, jer za svaku bolest pa i ovu, prevencija je pola posla.

Pročitajte još

– Vrijeme van posla se mora kvalitetno provoditi, pomaže i fizička aktivnost i redovan san, dok dugoročno trpljenje, bez da pomognete sebi i promijenite način života, može da dovede do ozbiljnih tjelesnih i psihičkih oboljenja čak i do ideja o samoubistvu – mišljena je Vojvodić.

I psiholog Ljiljana Jagodić se slaže da je izgaranje na poslu opasan problem. Dodaje da se pojava suicidnih misli povezuje sa karakterom ličnosti.

– Generalno dosta zavisi od osobe i karaktera. Suicid je stadijum kada je osoba prilično oboljela i samoubistvo doživljava kao spasenje – kaže Jagodić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije