Inače će proljetna sjetva u odnosu na prošlu godinu biti skuplja 65 odsto, poručili su na pres konferenciji za novinare, Mirko Šarović, predsjednik SDS i Lazar Mirkić, predsjednik resora za poljoprivredu SDS.
– Kada bi danas sijali jedan hektar kukuruza, on bi koštao 2.268 KM gledano samo kroz repromaterijal i energente, bez ljudskog rada i amortizacije i mehanizacije u proizvodnji. To naš poljoprivrednik ne može da izdrži – poručio je Mirkić.
On kaže da se cijene poljoprivrednih inputa, prije svih dizel goriva i repromaterijala, vrtoglavo rastu i danas prijeti opasnost da li će biti uopšte zasijane one planirane površine proljetne sjetve.
– U opasnost dolazi i prihrana ozimih usjeva. Proizvodnja će biti desetkovana i odraziće se i na stočarsku proizvodnju – pojasnio je Mirkić.
Predsjednik SDS, Mirko Šarović, je kazao da je politika podsticaja u cijeloj BiH veoma loša sa mizenih 80 miliona KM agrarnog budžeta u Republici Srpskoj.
– Naša politika je da se ispoštuje zakonska obaveza da se obezbijedi agrarni budžet u iznosu od šest odsto, što znači 240 miliona KM za podsticaje. Iznosi agrarnog budžeta u zemljama regiona su i po nekoliko puta veći. Samo na osnovu carina na poljoprivredne proizvode u iznosu od 350 miliona KM i 240 miliona KM ubranih od akciza u ime poljoprivrede, što je ukupno oko 600 miliona KM, poljoprivrednom sektoru vraća se nešto više od 10 odsto – istakao je Šarović.
Ono što je ubrano na osnovu akciza i carina u ime poljoprivrede, kaže on, treba vratiti poljoprivrednicima.
– Najveća mana poljoprivredne politike Republike Srpske je nemogućnost korištenja plavog dizela. Dok sam bio u Savjetu ministara snažno sam se zalagao za uvođenje plavog dizela kako bi poljoprivredni proizvođači mogli da koriste naftu oslobođenu akciza za puteve i autoputeve. I opet tražimo plavi dizel za naše poljoprivrednike – sugerisao je predsjednik SDS.
Šarović je rekao da je Republika Srpska jedina zemlja u okruženju koja nema robne rezerve.
– Nakon propasti robnih rezervi nisu preduzeti koraci da se robne rezerve i regulacija tržišta uspostavi nanovo uz državnu intervenciju. Zbog toga su danas, pred proljetnu sjetvu, u najnepovoljnijoj poziciji mala poljoprivredna gazdinstva jer je u njima najviše radnih mjesta, a ti ljudi najmanje koriste i državno zemljište ali i podsticaje od države. Imamo zatvaranje malih gazdinstva i smanjenje proizvodnje. U ovakvim okolnostima tim ljudima prijeti potpuno gašenje proizvodnje – zaključio je Šarović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu