Kultura

Šetnja kroz pet decenija: Muzej savremene umjetnosti organizuje stručno vođenje

U Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u toku je izložba “Od Galerije do Muzeja”, a one koji je posjete u srijedu, 17. marta u 18 časova dočekaće kustoskinja koja će ih voditi kroz istoriju ove kulturne ustanove.

Šetnja kroz pet decenija: Muzej savremene umjetnosti organizuje stručno vođenje
FOTO: MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS

Stručno vođenje organizovano je kao prateći program izložbe koja je priređena povodom obilježavanja 50 godina od osnivanja Muzeja. Riječ je o izložbi dokumentarnog karaktera koju čini izbor iz bogate i raznovrsne muzejske dokumentacije prikupljane tokom ovog perioda, kao i selekcija djela iz muzejske kolekcije.

– Izložba je osmišljena sa ciljem da se obuhvati istorijat i djelovanje institucije tokom prethodnih pet decenija, predstavljeno putem nekoliko tematskih cjelina od osnivanja do danas. Priča o instituciji započinje sa “Akcijom solidarnosti“ likovnih umjetnika Jugoslavije i svijeta, pokrenutu nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku 1969. što je prethodilo osnivanju “Umjetničke galerije“ 1971. godine, kao i otvaranje “Umjetničke galerije“ u zgradi stare željezničke stanice i prve stalne postavke 1981. godine – objasnila je Lana Pavlović, kustoskinja zadužena za vođenje kroz izložbu.

FOTO: MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS
FOTO: MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS

Poseban akcenat biće stavljen na predstavljanje “Jesenjeg salona“ – značajne jugoslovenske likovne manifestacije koja se održavala svake druge godine u Banjaluci u periodu od 1962. do 1992. godine.

– Jesenji salon je imao dobru organizacionu strukturu koju su vodili Dom kulture, “Umjetnička galerija“, SIZ kulture i Skupština opštine Banjaluka. Djelovanje institucije od preimenovanja u Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske 2004. godine prezentovano je najznačajnijim izložbama koje se odnose na podsticanje razvoja savremenih umjetničkih praksi ovog prostora, zahvaljujuću čemu je aktivirana veoma živa i dinamična savremena scena – kaže ona.

Kako objašnjava, najvažniji dosadašnji projekat Muzeja jeste organizacija, produkcija i prezentacija Paviljona Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu 2013. i 2017. godine.

FOTO: MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS
FOTO: MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS

– Aktivna međunarodna saradnja sa relevantnim institucijama iz oblasti kulture i umjetnosti, koju Muzej njeguje posljednjih nekoliko godina, predstavljena je kroz izložbe „Nova religija” britanskog umjetnika Dejmijena Hersta, „Taština malih razlika” britanskog umetnika Grejsona Perija, „Percepcije: Cvijet je najljepši kad je neubran“, realizovane u saradnji sa „British Council-om“ i izložbom „Monaliza i Supermen: Džon Kenedi i nova granica kulture“ realizovane u saradnji sa Američkom ambasadom u BiH – naglašava.

Kao posebno izdvojenu cjelinu u okviru ove izložbe, pominje rad sa inkluzivnim grupama, putem specijalizovane izložbe za slijepe i slabovide osobe „Prostor, oblik, dodir“, realizovane 2015. godine. Cilj ove aktivnosti je da se putem specijalno osmišljenih programa i savremene muzeološke prezentacije doprinese integrisanju slijepih i slabovidih osoba u kulturni život sredine.

FOTO: MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS
FOTO: MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS

– U posljednjoj tematskoj cjelini predstavljene su kolektivne izložbe na kojima je prikazan nastanak i razvoj lokalne savremene scene, kao i ključne pojave njenog razvoja – dodala je.

Zbog trenutne epidemiološke situacije u Republici Srpskoj svi posjetioci bi trebalo da poštuju mjere predostrožnosti za vrijeme posjete Muzeju, nošenje maski, dezinfekcija ruku na ulazu i maksimalan broj od 50 posjetilaca.

“Jesenji salon”

Na mene lično je poseban utisak ostavlja Jesenji salon, po nevjerovatnoj organizaciji, koja je uključivala Dom kulture, “Umjetničku galeriju”, SIZ kulture i mnoge druge društveno-političke organizacije. Na Jesenjim salonima učestvovali su tadašnji najpoznatiji likovni umjetnici, istoričari i teoretičari umjetnosti i predstavljeno je mnoštvo progresivnih ideja i različitih tendencija u vizuelnoj umjetnosti tadašnje Jugoslavije. Manifestacija je pokrenuta kako bi se motivisali umjetnici i stvorila afirmativna atmosfera za podsticaj razvoja likovne scene. Ukupno ih je bilo 14 i na svakom Salonu su otkupljivani radovi umjetnika koji su potom poklanjani “Umjetničkoj galeriji”. Skupština opština Banjaluka je davala veliku podršku za ovu manifestaciju i nikad nije bilo postavljano pitanje da li gradu treba ili ne treba Salon. Čak i nakon zemljotresa 1969. godine nije prestao da postoji s obzirom na očigledan finansijski problem koji je zadesio grad. Već je od 7. Jesenjeg salona (1975. godine) dostigao svoj najkvalitetniji i najzreliji format. Od 1972. godine Jesenji salon počinju da finansiraju i sve ostale republike bivše Jugoslavije, a od 1985. godine ova manifestacija dobija status i značaj kao Filmski festival u Puli, Sterijino pozorje u Novom Sadu, Dubrovačke ljetne igre i sl. Jesenji salon je ostao neprevaziđen format likovne manifestacije na ovom području.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu