Osim toga, skoro 237 miliona djece, odnosno jedno od tri, nije nakon prijave dobilo rodni list.
Međunarodni fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) objavio je spomenute podatke u srijedu, na 73. godišnjicu svog osnivanja.
Istraživanje sprovedeno u 174 zemlje u svijetu, pokazalo je da je broj prijavljene djece, u odnosu na period prije 10 godina, porastao sa nešto više od 63 na 75 odsto. Uprkos povećanju, udio prijavljene djece još je nezadovoljavajući te ga je potrebno dodatno povećati.
Prešli smo dug put, ali još je previše djece neprijavljeno – izjavila je Henrijeta Fore (Henrietta), generalna direktorica UNICEF, i objasnila da su djeca bez dokaza o identitetu često isključena iz obrazovanja, medicinske brige ili drugih usluga od životne važnosti te su podložnija eksploataciji i zlostavljanju.
Skoro 87 odsto neprijavljene djece u svijetu nalazi se u zemljama južne Azije i subsaharske Afrike.
Među najčešćim preprekama koje otežavaju prijavu su nepoznavanje načina prijave djeteta po rođenju, potom visoki troškovi prijave i dobijanju potvrde, odnosno dodatni troškovi za kasnu prijavu ili dug put koji je potrebno prijeći kako bi se došlo do nadležne ustanove.
Običaji i tradicije različitih zajednica često mogu odvratiti roditelje ili ih navesti da odustanu od prijave djeteta u dopuštenom vremenskom periodu.
UNICEF u spomenutom izvještaju preporučuje preduzimanje ciljanih akcija kojima bi se omogućilo da svako dijete dobije rodni list, na primjer uključivanjem zajednice, pružanjem više mogućnosti za prijavu rođenja djeteta, povezivanjem prijave sa pružanjem usluga zdravstvene i socijalne zaštite te obrazovanja, kao i ulaganjem u tehnološka rješenja kako bi se olakšao postupak prijavljivanja.
(Avaz)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu