Društvo

ŠIŠANJE OVCE SKUPLJE OD VUNE Otkupa nema, ovčarima ostaje samo pogled ka Evropi

U Republici Srpskoj, koja ima 492.415 ovaca, niko ne otkupljuje ovčiju vunu. Ovčari je bacaju na divlje deponije, pale i zakopavaju u zemlju, što ne bi smjeli po slovu zakona.

ŠIŠANJE OVCE SKUPLJE OD VUNE Otkupa nema, ovčarima ostaje samo pogled ka Evropi
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

Svake godine platimo 300 KM za šišanje 100 ovaca. Unazad tri godine skupili smo oko 500 kg vune. Ne znamo šta da radimo s njom, nemamo je kome prodati. Nekada ju je otkupljivao jedini vunovlačar u gradu – kaže ovčar iz okoline Prijedora.

Predsjednik Saveza udruženje poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković priča da pojedine zemlje Evrope, koje imaju tradiciju ovčarstva, kao i Australija i Novi Zeland, dobro unovče ovčiju vunu u tekstilnoj industriji.

– Naši ovčari plaćaju skuplje da se ovca ošiša nego što vrijedi njena vuna na našem tržištu, ako je slučajno i uspiju prodati. Čak 96 odsto vune se ne proda već završi na smetljištu, što je poražavajuće – ističe Marinković.

Apsurd

Navodi da bi bilo apsurdno da ovčari, koji se bore s vukovima i brojnim problemima, plaćaju odlaganje vune na deponijama, kao i takse ekološkim udruženjima za zbrinjavanje otpada. Marinković smatra da bi se možda mogao organizovati otkup vune na jednom mjestu.

– Mi kao Udruženje nismo o tom segmentu razmišljali, ali Udruženje ovčara i kozara na nivou RS bi to moglo pokušati i tražiti pomoć od resornog Ministarstva da se taj dio proizvoda zbrine, pa makar bila i simbolična cijena, samo da se pronađe model da se ta vuna izveze u zemlje kojima je to interesantno – tvrdi on.

Foto: Milan Pilipović /RAS Srbija
Foto: Milan Pilipović /RAS Srbija

U Federaciji BiH ima jedan registrovani otkupljivač vune u Bugojnu. Iz tog preduzeća kažu da vunu izvoze za Tursku, te da je cijena po kilogramu 20 feninga, dok za onu najkvalitetniju od virtemberg rase ovaca daju 50 feninga.

Saradnja

Sekretar Udruženja poljoprivrede pri Privrednoj komori RS Dragan Šepa kaže da u registru ima samo jedno privredno društvo koje se bavi otkupom kože, između ostalog i ovčije, čija je cijena oko 1,50 do dvije KM po komadu. Međutim, vunu ne kupuju.

Pročitajte još

– Posljednjih godina jedan pravni subjekt je otkupljivao ovčiju vunu u RS, ali prema našim saznanjima, u zadnje tri godine je prestao s otkupom. Potrebno je da se proizvođači organizuju i sarađuju s ciljem jednostavnijeg pristupa tržištu i iznalaženja rješenja u vezi otkupa i plasmana vune – kaže Šepa.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS potvrđuju da to što u Srpskoj ne postoji organizovan otkup ovčije vune jeste veliki problem.

Upotreba

Viši stručni saradnik iz ovog ministarstva Milan Puzigaća kaže da ovčari zato imaju ekonomski gubitak i stalnu brigu šta uraditi s vunom.

– U slučaju da proizvođač želi da ostriženu vunu neškodljivo ukloni na registrovanoj deponiji, za to mora da plati, što predstavlja dodatno novčano izdvajanje. Tako je on na duplom gubitku – tvrdi Puzigaća.

Podsjeća da je na snazi Zakon o nusproizvodima životinjskog porijekla.

Foto: Bojana Majstorović/RAS Srbija
Foto: Bojana Majstorović/RAS Srbija

– Prema ovom zakonu, a koji je u potpunosti u skladu s evropskom legislativom, ovčija vuna spada u materijal kategorije tri i potpuno je iskoristiva za dalju upotrebu i preradu. Prema tome, bacanje i paljenje vune predstavlja ne samo ekonomski, nego i ekološki problem. Između ostalog, prekršajno je kažnjivo – ističe on.

Inostrano tržište

Predlaže ovčarima da putem svojih udruženja pukušaju izaći na evropsko tržište.

– Prema našim saznanjima, u zemljama Evropske unije postoji velika potražnja za ovčijom vunom. Kupuju je proizvođači tepiha i tekstila, važne karike u modnoj industriji – zaključuje Puzigaća.

On ističe da je izvoz u nadležnosti Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao i Kancelarije za Veterinarstvo Bosne i Hercegovine.

Uvoz mesa u ogromnim količinama

Predsjednik Saveza udruženje poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ističe da je stočarima problem plasman mesa kao osnovnog proizvoda.

– Apelujemo da Ministarstvo spoljne trgovine uvede mjere zaštite, jer težak je plasman, a meso uvoze u nenormalnim količinama. Tražimo uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje, ali ne totalne obustave uvoza, jer mi ne proizvodimo dovoljno već sezonskog karaktera. Predlagali smo kvote, odnosno za kilogram domaćeg mesa koji otkupe da uvezu jedan, dva ili tri kilograma mesa, zavisi od obima proizvodnje – kaže on.

Usljed pandemije virusa korona plasman jagnjadi nije bio moguć zbog vanredne situacije, kada nisu radili ugostiteljski objekti niti su se organizovale proslave. U Srpskoj su registrovana 352 ovčara koji apliciraju za podsticaje. Srpska ima i odlične uslove za razvoj ovčarstva zbog velikih pašnjačkih površina i ekonomične proizvodnje, koja ne zahtijeva velika ulaganja.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije