U toku je Nedelja solidarnosti, kada je ova tema posebno aktuelna, kao i pitanje da li solidarnost i empatija mogu biti, ako ne rješenje problema,onda bar način da se pomogne ljudima koji pate.
A takvih u BiH nije malo. Samo u jednoj od nekoliko javnih kuhinja u Banjaluci, kuhinji Mozaika prijateljstva, broj onih koji se tu hrane se udvostručio. Početkom godine ih je bilo 450, a danas ih je 950, među kojima ima čitavih porodica, i što je naročito poražavajuće, više od 200 djece.
Ova fondacija, koja od gladi spasava skoro hiljadu ljudi, od grada dobija samo 7.000 KM godišnje, a sve ostalo se skupi od donacija i društveno odgovornim radom, tvrdi njen osnivač Miroslav Subašić.
Na kazanu 20.000 ljudi
Humanitarni radnici su početkom godine procijenili da se na nivou BiH u javnim kuhinjama hrani više od 20.000 ljudi.
Oni koji direktno pomažu siromašnima i ugroženima potvrđuju da solidarnosti među ljudima još ima, ali i da bi je trebalo dodatno podsticati i promovisati. Najčešće priloge za ljude u nevolji daju obični građani, po principu da su oni koji i sami imaju malo, spremni da to malo podijele sa drugima.
To su potvrdila i brojna dosadašnja iskustva, od onih sa donatorskih večeri do akcija zasnovanih na humanitarnim pozivima.
U nedjelji solidarnosti uputili smo, recimo, apele svim školama u Banjaluci da se uključe u akciju prikupljanja pomoći za ugrožene i do sada smo od pomoći koje su sakupile samo dvije škole već uspjeli da napravimo 100 paketa pomoći koje ćemo podijeliti pred praznike. Ljudi pokazuju dobru volju i mislim da solidarnost nije izumrla, ali bismo trebali malo više raditi na tome da se ona probudi. Među ljudima koji pomažu ima i onih koji imaju, ali reklo bi se da je više onih koji imaju manje novca, ali više saosjećanja za one koji nemaju – kaže sekretarka organizacije Crvenog krsta Banjaluka Željkica Ilić.
Na dnu Evrope
Analize UNDP-a i drugih agencija Ujedinjenih nacija u BiH pokazuju da skoro polovina stanovništva BiH živi na granici apsolutnog siromaštva ili ispod te crte, što znači da se svakodnevno bukvalno bore da prežive.
UN istraživanja, takođe, pokazuju da su u Evropi, od građana BiH siromašniji jedino stanovnici Moldavije, Ukrajine, Kosova i Albanije! Većinu siromašnih u BiH, prema istom izvoru, čine zaposleni ljudi koji imaju djecu.
Migranti se smrzavaju i gladuju
Uz domaće stanovništvo, u BiH su naročito ugroženi migranti. Trenutno ih ima oko 5.300 i većina njih gladuje i smrzava se u okolini Bihaća, u mjestima uz granicu sa Hrvatskom i EU.
Od početka godine kroz BiH je, prema zvaničnim podacima, prošlo više od 20.000 migranata i izbjeglica sa istoka. Pomoć za njih, a prvenstveno zimsku obuću i odjeću, ovih dana prikupljaju u organizaciji Helsinški parlament građana Banjaluka.
Iz njihovog iskustva, kažu da ljudi nisu nesolidarni, ali da mnogi nemaju vremena da se time puno bave.
– Nisu ljudi nesolidarni, ali prosto ne razmišljaju o tome. Što se tiče konkretno solidarnosti prema migrantima, tu je problem i slika o njima kao teroristima i ljudima koji prave probleme. Ali lokalno stanovništvo u Bihaću i Kladuši najviše nam je svojim odnosom prema njima i humanošću sačuvalo obraz – kaže Aleksandar Žolja iz ove organizacije.
Djeca siromašna i obespravljena
Iz NVO “Zdravo da ste” upozoravaju da u BiH živi više od 1,2 miliona djece, što je četvrtina ukupnog broja stanovnika, a da se više od 178.000 mališana zlopati u siromaštvu.
Takođe, navode stručnjaci iz ove organizacije, siromašna djeca su najčešće i obespravljena i izložena nasilju. A da je kršenje ljudskih prava, koje često ide “u paketu” sa siromaštvom, jedno od najvećih problema u BiH, više puta su ukazali i iz institucije Ombudsmana BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu