Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, pretprošle godine je izvezeno 3,5 miliona kilograma ćurećeg mesa, ukupne vrijednosti 11,5 miliona KM.
Tokom 2016. smo izvezli, 3,5 miliona KM, a lani skoro 4,7 miliona kilograma – kažu u ovoj komori.
Za razliku od porasta izvoza, u pomenutom periodu je zabilježen pad količine uvezenog ćurećeg mesa.
– Uvoz ćurećeg mesa u 2015. godini iznosio je 12,7 miliona kilograma, pretprošle godine 9,5 miliona, a lani 8,5 miliona kilograma. Meso ćurki najviše uvozimo iz Srbije, Hrvatske Turske i Poljske – naglašavaju u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Luksuz na stolu
Iako bilježimo porast izvoza, kad je riječ o količini, problem je što na domaćem tržištu ipak nije široko zastupljena proizvodnja ćurećeg mesa.
Domaći peradari kažu da je uzgoj ćurki, za razliku od pilića, zahtjevniji, ali i isplativiji, i to iz više razloga.
Objašnjavaju da su ove životinje izuzetno osetljive prva dva mjeseca, dok ne “probobaju”, da zahtjevaju veći prostor po jedinici i da treba znatno više vremena, do šest mjeseci, da dostignu željenu kilažu i kvalitet mesa.
– Davno su prošla vremena kada su ćurke bile široko rasprotranjene u seoskim domaćinstvima, ali su vremenom postale ponovo cijenjene. Međutim, proizvođačima, čak i onim malim, koji samo žele da dopune kućni budžet, ne ide u prilog što su građani sve siromašniji, pa ne mogu da sebi priušte kupovinu jednog “kapitalca” od, recimo, 20 kilograma – kaže Branko L. iz okoline Brčkog.
Malo veći pilići
Prema njegovim riječima, oni koji idu na kvantitet neće držati turnus duže od četiri mjeseca, pa će i cijena biti primjerena “nedozrelom” mesu.
– Podsticaji su relativno simbolični, pa tako u Brčko distriktu iznose oko tri KM po komadu, što na kraju, zavisno od kretanja cijene stočne hrane, daje tek oko tri odsto od krajnje proizvodne cijene. Ono što ide u prilog tovu ćuraka je da je njihova ishrana nešto jeftinija od ishrane kokošaka, da je kvalitetom znatno iznad piletine, te da cijena grudnih ćurećih mišića u inostranstvu često bude veća od cijene bifteka. Po mom mišljenju, važno je ne upasti u “točak pohlepe”, već hraniti ćurke kao da ih pripremaš za vlastitu trpezu – kaže naš sagovornik.
Navika kupovanja ćurećeg mesa, dodaje on, kod nas se nekako izgubila, pa su bili smiješni pokušaji da se plasiraju ugostiteljskim objektima, prvenstveno zato što je u BiH i turizam na niskim granama.
Ipak, osvješćivanje i shvatanje značaja zdrave ishrane dovodi do laganog buđenja interesovanja.
– Taj proces bi bio znatno brži da ga ne ograničava kupovna moć domaćeg potrošača. Naravno, mogu oni naći na tržištu ćurke do šest kilograma težine, koje su “šetale po dvorištu”, ali za takve primerke volim da kažem da su to samo malo veći pilići – zaključuje on.
Uslovi
Kad je reč o uzgoju, jedini problem su ćurići do osam nedelja koji su vrlo osjetljivi. Taj problem neiskusni proizvođači mogu riješiti kupovinom ćurića starosti do 5 nedjelja, a do tada moraju biti držane zatvorene uz adekvatnu temperaturu, koja u prvim danima mora biti između 36 i 38 stepeni ispod vještačke kvočke.
U objektu treba da bude oko 26 stepeni, da bi se sa porastom ćurića temperatura smanjivala svake nedjelje za tri stepena, a pri kraju 6. nedjelje treba dostići temperaturu od 21 stepen. Zbog toga mali proizvođači obično planiraju otpočinjanje uzgoja u proljeće.
Pored temperature, potrebno je obezbijediti jako svijetlo, kako bi ćurići vidjeli hranilice i pojilice.
U prvim danima je jako bitan nadzor uzgajivača, prije svega zbog kontrole temperature, kao i oko navikavanja ćurića na uzimanje vode i hrane, jer pojedine ćuriće koji slabo napreduju treba izdvojiti i praktično učiti na hranu i vodu.
Treba posebno obratiti pažnju na prostirku i ona uvijek treba da bude suva i čista, jer ćurićima smeta visoka vlažnost.
Kvalitet
Posljednjih godina sve češća pojava masovnih zaraza krupne stoke, i to u razvijenijim zapadnoevropskim zemljama, pa dijelom i kod nas, pojačale su interesovanje potrošača za živinskim mesom.
Podsetimo, ćuretina je jedno od najkvalitetnijih mesa. Ono sadrži najmanje holesterola i veoma je proteinski snabdjeveno. Ima između 37 i 40 odsto proteina, te kao jedna nutritivna namirnica za ljudsku ishranu predstavlja hranu koja je visokog kvaliteta.
Zato se rentabilnost ogleda kako u pojedinačnoj proizvodnji unutar same porodice, tako i u proizvodnji za dalju prodaju.
Prodaja preko oglasa
U posljednje vrijeme je sve aktuelnija i prodaja živih ćurki, te ćurećeg mesa, preko oglasa. Tako jedan građanin nudi jednodnevne i jednomjesečne ćuriće za sedam, odnosno 14 KM, dok drugi prodaje ćurke od 35 dana starosti za dalji tov, takođe za 14 KM.
Ima i onih koji preko oglasa nude ćureće meso po cijeni od osam KM po kilogramu, a tu su i uzgajivači koji prodaju zaleđene ćurke pojedinačne težine između osam i 12 kilograma, za 5,5 KM po kilogramu.
U jednom oglasu se nudi 10 kalifornijskih tučića starosti oko 50 dana, a svi zajedno koštaju 150 KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu