Politika

Smanjuju donacije za NVO: Zapad razočaran, Putin i dalje ima veliki uticaj u Srbiji

Nevladin sektor u Srbiji nije ispunio očekivanja donatora i mogao bi da ostane bez novca.

Smanjuju donacije za NVO: Zapad razočaran, Putin i dalje ima veliki uticaj u Srbiji
FOTO: ĐORĐE KOJADINOVIĆ/ RINGIER

Nezadovoljni radom i učinkom domaćih NVO na političkom planu, Amerika i EU namjeravaju da smanje donacije, a sve je glasnija inicijativa da se finansiranje svede na minimum, saznaje Blic u diplomatskim krugovima.

Izvori iz beogradskih ambasada nezvanično navode da je “većina finansiranih projekata promašena” jer se bave samo unutrašnjim pitanjima, dok Zapad prevashodno zanima smanjivanje ruskog uticaja u Srbiji.

Prema procjeni stranih diplomata iz vodećih zapadnih država, s kojima je razgovarao Blic, srpske NVO su podbacile u većini oblasti, a potpuni neuspeh je u političkom segmentu. Izvor Blica, diplomata iz jedne uticajne zapadne ambasade, navodi da se od nevladinog sektora očekivalo da za novac koji dobijaju makar delimično ispune dva cilja.

Prvi cilj je povećanje pozitivnog stava građana Srbije prema evropskim integracijama. Drugi zadatak koji je za zapadne diplomatije ovog proleća postao superprioritetan jeste smanjivanje ruskog uticaja u Srbiji. Zapadne sile bi voljele da vide manju podršku Vladimiru Putinu u javnom mnjenju Srbije i da rasprostranjena krilatica – nas i Rusa 300 miliona – izgubi svoje sledbenike.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

Nasuprot očekivanjima i velikim ulaganjima, dobijen je suprotan rezultat: nikad veće protivljenje EU integracijama, a Rusija sa Putinom je na čelu po idolopoklonstvu.

Štap je sve veći, šargarepa sve manja

Realno, za ovakve rezultate je verovatno odgovornija politika Brisela, nego srpske NVO. Konstatno uslovljavanje i politika štapa i šargarepe, u kojoj je štap sve veći, a šargarepa sve manja, i te kako su uticali na stav građana Srbije.

Ipak, strane diplomate su stroge i smatraju da je etiketa neuspeha nevladinog sektora sve slabiji prozapadni duh i jačanje ultradesničarskih i nacionalističkih snaga u Srbiji.

– Primetni su, glasni, ima ih svugde. NVO je u svemu tome neprimetan, a ulaže se novac – kaže izvor Blica iz diplomatskih krugova.

Drugi “Blicov” sagovornik, iskusan strani diplomata, napominje da je restart odnosa sa civilnih sektorom neophodan, jer je očigledno da su se donatori i NVO naprosto mimoišli u ciljevima.

– Konstantno se bave korupcijom, ekologijom… Sve su to sekundarne teme u odnosu na menjanje svijesti o Rusiji i tamošnjoj vlasti i njihovom uticaju – kaže sagovornik Blica.

Pročitajte još

Od Amerike 106 miliona dolara za Zapadni Balkan

Prema dostupnim podacima, za sprečavanje ruskog uticaja i podršku reformama u procesu evrointegracija u prošloj godini u budžetu američkog Stejt departmenta predviđena je suma od 106,2 miliona dolara za zemlje Zapadnog Balkana. Taj novac namenjen je Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori i takozvanoj republici Kosovo.

– Kad je reč o SAD i EU, sigurno će biti smanjenja ukupne sume koja će ići u Srbiju. Projekti neće više biti blanko prihvatani samo jer je reč o borbi protiv korupcije. Traži se model da se ubuduće drugačije raspoređuje novac, što bi moglo da bude korisnije i učinkovitije jer ovo dosad se, očigledno, nije pokazalo uspešnim. Ima ambasadora koji smatraju da treba potpuno zavrnuti slavine jer nema pozitivnog pomaka, ali teško da će se to i dogoditi. Ipak, manje novca je gotovo izvesno – kaže sagovornik “Blica” iz diplomatskih krugova.

Šta Srbi misle o članstvu u EU…

Poslednje istraživanje Instituta za evropske poslove, vezano za stavove građana o EU, ne ide na ruku onom delu civilnog društa koje je dobijalo novac za projekte. U poslednjih 13 godina, od kako je predat zahtev Srbije za članstvom, nikada nije bilo više građana koji bi zaokružili “ne” na referendumu o pristupanju.

Ako bi se ovih dana održao referendum za članstvo Srbije u EU, odnos protivnika i zagovornika evropske ideje oličene u EU je gotovo izjednačen. Oko 41 odsto ispitanika bi dalo svoj glas “za”, dok bi 39 odsto bilo protiv, oko 13 odsto ne zna kako bi glasalo, a sedam procenata ne bi ni glasalo. U poređenju sa rezultatima iz prethodnih istraživačkih talasa, zabeležen je najviši procenat ispitanika koji bi glasali protiv članstva Srbije u EU, dok postoji i trend pada onih koji podržavaju članstvo.

… a šta o Rusiji

Što se ruskog uticaja tiče, od početka invazije Rusije na Ukrajinu sa Zapada je dodatno pojačan zahtev koji se vuče već godinama godina – suzbijanje ruske meke moći u Srbiji. Prema oceni diplomatskih izvora “Blica”, najpozvaniji na angažman je bio upravo civilni sektor, ali su u tome najviše podbacili.

Danas prema istraživanjima svega 3 odsto ispitanika u Srbiji smatra da Rusija nije prijatelj Srbije. Čak 76 odsto smatra da Srbija ne bi trebalo da se pridruži EU i uvede sankcije Rusiji, dok samo 13 odsto podržava takvu odluku. Više od 76 odsto ispitanika smatra da je Rusija prijatelj Srbije, pomenutih 3 odsto da nije, dok 21 odsto nema stav. Većina od 61 odsto veruje da će odnosi Srbije i Rusije u budućnosti biti bolji, dok 18 odsto misli suprotno.

U Srbiji je registrovano više od 35.000 organizacija civilnog društva. Veći deo nije aktivan, niti je ikada zaživeo, pa na većinu račune nikada nije stigao nijedan evro ili dolar stranih donacija. Ozbiljnijih organizacija civilnog društva sa sedištem u Beogradu ima dvadesetak. Prema nezvaničnim procenama diplomatskih izvora “Blica”, godišnji priliv novca ima je najmanje oko 8 miliona evra.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije