Društvo

SMIRIVALI STRAH, PRAVILI ZALIHE Tokom marta građani kupili više antidepresiva

Pojačani strah i panika, somatski simptomi koji su ličili na respiratorne probleme, poremećaji spavanja i zabrinutost za posao, plate, za dalje, te strah od viroze i liječenja, neke su od tegoba sa kojima su se u protekla dva mjeseca borili stanovnici RS.

SMIRIVALI STRAH, PRAVILI ZALIHE Tokom marta građani kupili više antidepresiva
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ovi problemi su djelimično uticali i na to da stanovnici povećaju potrošnju lijekova za smirenje, ali i antidepresiva, potvrđuju stručnjaci. U Srpskoj je, naime, u ovom periodu propisano više i lijekova za smirenje i antidepresiva, u odnosu na isti period prošle godine.

Po podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS, u martu je, recimo, propisan ukupno 13.461 recept za lijekove za smirenje sa liste Fonda, dok je to prošle godine bilo 11.921 recepata. Slična je situacija i s antidepresivima ovog marta je propisano 13.645, a godinu dana prije 12.540 recepata.

U ukupnoj potrošnji lijekova koji se izdaju na recept, lijekovi koji deluju na nervni sistem, među kojima su i ovi, inače su na trećem mjestu. Ove recepte izdaju ljekari porodične medicine na osnovu nalaza psihijatra, ali određene lijekove mogu propisati i samostalno.

Okolnosti

Stručnjaci, međutim, ističu i da povećano propisivanje lijekova u ovom periodu ne treba gledati samo iz ugla povećane potrebe stanovnika za terapijom za nervni sistem. Na to su, naglašavaju u Centru za zaštitu zdravlja pri bijeljinskom Domu zdravlja, uticale i okolnosti.

Pročitajte još

– U periodu prije pandemije određen broj korisnika naših usluga je lijekove nabavljao u Srbiji, zbog nižih cijena, i bez recepta, na osnovu ranijih nalaza i slično. Jedan od razloga povećanog broja napisanih recepata tako može biti i činjenica da se u periodu provođenja mjera zaštite nisu mogli na ovakav način nabaviti lijekovi. Drugi razlog je potreba da se ima dovoljno lijekova, uzimanje više pakovanja, strah od nestašice i slično, kao što je bio slučaj s lijekom klonazepam. Pojačane tegobe u vezi s pandemijom su, takođe, povećale potrošnju psihofarmaka – navode iz tima za zaštitu mentalnog zdravlja.

Posljedice

Oni očekuju da će se stručnjaci tek sresti s posljedicama kod pacijenata po tipu produženih stresnih reakcija, depresivnosti, te problema u funkcionisanju, porodično i poslovno. Ovih dana već imaju, dodaju, više pacijenata nego u prethodna dva mjeseca.

– Nakon kriznih situacija kao što je rat ili, sada, pandemija, uvijek imamo povećan broj ljudi koji potraže pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje. Tako i sada očekujemo više javljanja ljudi i da ćemo tek spoznavati stvarne razmjere problema s kojima smo se sučili – kaže Biljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje u RS.

Pročitajte još

Nadzor ljekara

Psiholozi objašnjavaju da su ljudi, suočeni sa neizvjesnošću i doživljajem ugroženosti sopstvenog života, kao i težine izolacije, smanjene izloženosti fizičkim kontaktima, pa i fizičkim aktivnostima, reagovali na različite načine. Ni povećano propisivanje lijekova nije, kažu, zabrinjavajuće, ako je to pod nadzorom ljekara.

– Jedan broj ljudi je prepoznao potrebu za dodatnom pomoći i obratio se ljekarima, što je dobar način brige za sebe. Dok je upotreba medikamentozne terapije pod ljekarskim nadzorom, nema razloga za zabrinutost. U privatnoj praksi, ipak, često nailazimo na problem samoinicijativnog uzimanja terapije prepisane nekom drugom, te izbjegavanje odlaska psihijatru, što jeste zabrinjavajuće, moguće i opasno. Obraćanje stručnjacima kada prepoznamo problem u domenu mentalnog zdravlja je najbolji način da se pobrinete za sebe – navode iz Društva psihologa RS.

“Ne prilagođavamo se svi na isti način”

Početkom aprila Društvo psihologa RS je pokrenulo savjetodavni broj telefona 065 464 555 i mejl adresu [email protected], koji su dostupni za sve građane, svakog dana od 9 do 22 sata. Nakon što se jave, stanovnici mogu stupiti u kontak sa savjetnicima, koji pružaju prvu psihološku pomoć.

– Teme koje su se javile su bile u skladu s aktuelnom situacijom, od straha, neizvjesnosti, anksioznosti, preko strukturisanja i organizacije vremena, do privikavanja na prestanak određenih mjera. Posljedice mogu biti različite, i to je individualno. Postoje ljudi koji su otporniji i veoma lako se priviknu na novu situaciju, dok će drugima trebati više vremena, a možda i stručna pomoć u toj adaptaciji. To je sasvim razumljivo i normalno, jer svako reaguje drugačije. Važno je prepoznati kod sebe kako reagujemo i da li nam je potrebna psihološka podrška, te se javiti za nju – navode iz Društva psihologa.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije