Šmit je 27. jula nametnuo izmjene Izbornog zakona, koje je nazvao „paketom integriteta“.
Tada je političarima dao još jednu šansu da se dogovore oko tzv. suštinskih izmjena, o spornim tačkama, a između redova je zaprijetio da će, ako se to ne desi, on ponovo reagovati. Sporan je način izbora delegata u federalni Dom naroda, sporan je izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije…
Konsultacije
U međuvremenu, Šmit je pred novinarima urlao zbog političara, davao intervjue iz kojih se nije moglo naslutiti njegov sljedeći potez, a u posljednje vrijeme počeo je drugi krug konsultacija s partijama sa sjedištem u FBiH. Na konsultacijama su učestvovali predstavnici opozicionih stranaka, a danas i sutra očekuju se i gosti iz vlasti. U međuvremenu, skoknuo je do Bleda, gdje je na ovu temu razgovarao sa evropskim, ali i hrvatskim zvaničnicima, koji lobiraju za izmene Izbornog zakona u korist hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH.
– Postoji ono što smo nazvali paket integriteta, da se što manje krade na izborima. Nevjerovatno je da i dalje o tome razgovaramo, a nakon što su u Domu naroda “ubili” zakon kojim bi na izborima bili omogućeni skeneri i sve ostalo. Trebao je puni paket izmjena nametnuti. Druga dimenzija razgovora je funkcionalnost Federacije BiH, a treći dio onaj kojim bi se suštinski uvele etničke podjele – rekao je Edin Forto iz Naše stranke, nakon sastanka u OHR.
Iz DF Željka Komšića poručuju da će, ako budu pozvani na sastanak, predložiti izmjene Ustava i izbornog zakona BiH.
– Jedna od temeljnih odrednica prijedloga DF, kada je riječ o funkcionalnosti FBiH, jeste prijedlog o smanjivanju uloge, odnosno ovlaštenja Doma naroda na mehanizam zaštite vitalnog interesa, a u prijedlogu je taksativno navedeno na koje segmente se pitanje vitalnog interesa odnosi. Amandmanima na Ustav BiH se sprovode sve presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura – saopšteno je iz DF.
Male šanse
Mlan Sitarski, iz Instituta za društveno politička istraživanja iz Mostara, smatra da su praktično nulte šanse da dođe do međustranačkog dogovora i da je jedini način da Šmit nametne izmjene.
– Imamo suviše dugo iskustvo sa situacijom u kojoj hrvatske stranke, koje su najzainteresovanije za usklađivanje Izbornog zakona sa Ustavom BiH, nude razne prijedloge, kako bi nekako umilostili onu drugu stranu da se uopšte uključi u dogovore. Istovremeno, imamo permanentno odbijanje većine bošnjačkih stranaka da razgovaraju o tome, ili ako razgovaraju, ubacuju nove teme poput promjene ovlaštenja Doma naroda FBiH. Bojim se da će bošnjačke stranke opet pristupiti opstrukciji – kaže Sitarski za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, jedini način da se one privole na elementarnu kooperativnost jeste da Šmit pokaže vrlo jasnu namjeru da nametne izmjene zakona, ukoliko izostane dogovor.
– Čak i u tom slučaju one bi teško ušle u taj proces. Mislim da je mnogo sigurnije da Šmit sačuva svoj kredibilitet tako što će onog trenutka kada istekne taj njegov rok primijeniti ovlaštenja i izmijeniti Izborni zakon BiH. Barem u onom obimu kako je to najavljeno prije nego što je dao taj rok – navodi Sitarski.
Međutim, nameće se pitanje da li bi izmjena Izbornog zakona manje od mjesec dana pred izbore bila korektna i u kojoj mjeri bi narušila ionako narušenu atmosferu pred izbore. Sitarski tvrdi da je atmosfera već toliko narušena i bez eventualnog Šmitovog poteza.
– Možda bi u nekoj zemlji, u kojoj se poštuju zakoni, to moglo da se nazove politički nekorektnim. Ali, mi imamo ekstremno politički nekorektnu situaciju da već više od pet godina imamo neusklađen Izborni zakon sa Ustavom, Izborni zakon sa rupom, što je Ustavni sud presudio davno. Bilo bi zaista bizarno nazivati korištenje bonskih ovlaštenja od strane visokog predstavnika politički nekorektnim, pogotovo što bi to govorile one političke snage koje su za 27 godina uvijek aplaudirale korištenju tih ovlaštenja – zaključuje Sitarski.
Suštinska pitanja
Istovremeno, politički analitičar Ibrahim Prohić ima drugačije mišljenje. Primjećuje da sve vrijeme niko nije postavio dva suštinska pitanja: treba li OHR uopšte da nameće izmjene Izbornog zakona i kakav je značaj i posljedica eventualne odluke koju bi OHR nametnuo.
– Njihova odluka je već proizvela štetu zato što nije otvoreno pitanje u pogodnom trenutku. Standard uređenih evropskih zemalja jeste da se Izborni zakon ne mijenja u godini izbora, a oni u OHR hoće da mijenjaju zakon mjesec dana do izbora – kaže Prohić za Srpskainfo.
Drugi štetan aspekt je, tvrdi on, upravo to što je OHR narušio ono malo neutralne političke atmosfere pred izbore.
– Jedan od temeljnih uslova jeste da se pred izbore stvori povoljna politička, sociološka, psihološka klima u kojoj će svi akteri imati podjednake šanse, i pod dva, u kojoj će se govoriti o pravim temama. Šta je OHR uradio s ovom akcijom? On je dozvolio da tzv. nacionalne stranke nametnu svoju agendu, a iz izborne psihologije poznato je da izbore dobija onaj ko nametne svoju priču. Ovo je išlo na mlin tzv. nacionalnih stranaka, koje su poprilično posrnule, koje 30 godina, sa nekim kratkim pauzama, vladaju ovom zemljom, narodima i građanima, i nisu uspjele da urede nijedan segment društva. Stepen društvene produktivnosti i efikasnosti vlasti je ekstremno nizak. Za šta se god uhvatite postoje opravdane sumnje da se radi o malverzacijama – tvrdi Prohić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu