Biznis

Snažniji od predviđanja iz prošle godine: Očekuje se rast ekonomske aktivnosti za 3,4 odsto

Centralna banka BiH objavila je prvi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli u 2021. i 2022. godini, uz procjenu da će ekonomski rast u ovoj i narednoj godini biti nešto snažniji u odnosu na projekcije iz novembra 2020. godine, koje su rađene na osnovu dostupnih podataka sa polovine te godine.

Snažniji od predviđanja iz prošle godine: Očekuje se rast ekonomske aktivnosti za 3,4 odsto
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Prema aktuelnoj projekciji, u 2021. godini se očekuje rast ekonomske aktivnosti od 3,4 odsto, što je za 70 baznih poena više od projekcije prije šest mjeseci, saopšteno je danas iz Centralne banke BiH.

U projekciji je navedeno da, iako je početak 2021. godine pod uticajem korona krize, snažniji je od očekivanog oporavak u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza robe, u prvom kvartalu, upućuje na dinamičniju ekonomsku aktivnost u 2021. godini.

Na više su bile revidirane i projekcije varijabli koje predstavljaju stranu potražnju, a koje se preuzimaju od relevantnih spoljnih izvora što je, takođe, uticalo na ocjenu da će ekonomska aktivnost u BiH u 2021. godini biti snažnija nego se očekivalo krajem 2020. godine.

Projekcija ekonomskog rasta za 2022. godinu je revidirana na više za 40 baznih poena, u odnosu na drugi krug projekcija iz 2020. godine.

Uz ove korekcije projektovanih stopa ekonomske aktivnosti na više, nivo realnog BDP-a iz 2019. godine bi gotovo mogao biti dostignut već krajem 2021. godine.

Rast lične potrošnje u 2021. godini zasnovan je na pozitivnim pokazateljima u vezi sa tržištem rada, projektovanom padu broja nezaposlenih, blagom rastu zaposlenosti i prosječne neto plate, te rastu doznaka iz inostranstva.

– U odnosu na prethodni krug projekcija, blago smo korigovali na više oporavak lične potrošnje do kraja 2022. godine, jer se pokazalo da smo bili nešto pesimističniji, u odnosu na stanje u 2020. godini, u pogledu fleksibilnosti tržišta rada, i brzine oporavka, posebno uslužnog sektora. Ipak, i dalje smo prilično konzervativni u pogledu trenda u stopi nezaposlenosti, ali i brzine kojom bi se radna snaga iz BiH mogla zapošljavati u EU u kratkon roku, što utiče na ličnu potrošnju – naveli su iz Centralne banke BiH.

Prema prvim raspoloživim podacima za 2021. godinu, rast izvoza roba i nešto sporiji oporavak domaće potražnje (koji usporava rast uvoza) rezultovaće manje negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a.

S rastom ekonomske aktivnosti, u 2022. godini očekuje se ponovno produbljavanje spoljnotrgovinskog deficita.

Rast prihoda od turizma je projektovan i u 2021. godini, ali intenziviranje trenda se ne očekuje prije druge polovine 2022. godine.

U prethodnom krugu projekcija, rast BDP-a u 2021. godini se oslanjao i na rast državne potrošnje.

Prvo tromjesečje tekuće godine je obilježeno pooštravanjem mjera rada poslovnih subjekata, pretežno iz uslužnog sektora, što je dodatno uticalo na fiskalne prihode, i produžilo subvencionisanje.

U srednjem i dugom roku bi intenzitet državne potrošnje mogao biti dodatno ograničen visinom javnog duga, ali i dospjelim obavezama vezanim za servisiranje javnog duga, kažu u Centralnoj banci BiH.

U projekcionom periodu očekuje se blagi rast inflacije, a rast cijena tokom 2021. godine biće pod uticajem povećanja cijena prevoza, slijedom očekivanog rasta cijena energenata na međunarodnim tržištima.

– Jačanje uticaja domaće agregatne potražnje na potrošačke cijene očekujemo u 2022. godini. Pojekcije inflacije su konzistentne sa projektovanim trendom u ekonomskoj aktivnosti. Međutim, cijene su, u trenutnim okolnostima, podložne snažnijim šokovima, te bi se projekcija inflacije u narednim periodima, mogla znatno revidirati na više. Faktori koji bi mogli uzrokovati inflatorni šok su nastavak rasta cijena globalnog transporta roba, snažan mogući rast cijena metala, i snažne promjene u deviznim kursevima valuta značajnih za međunarodnu razmjenu roba – naveli su iz Centralne banke BiH.

Iz ove finansijske institucije tvrde da su se njihove dosadašnje projekcije pokazale vrlo objektivnim, čak i u vanrednim okolnostima kakva je pandemija, pa je odstupanje u projekciji realnog BDP-a za 2020. godinu bilo svega 20 baznih poena iznad preliminarnih službenih podataka.

– Međutim, ne nalazimo se u klasičnom poslovnom ciklusu, te i dalje naglašavamo da su ocijenjene i procjenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti, te i ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti, koji je vezan uz razvoj epidemiološke situacije, odnosno uspjeha u suzbijanju širenja virusa i istovremenog postupnog reaktiviranja ekonomskih aktivnosti – poručili su iz Centralne banke BiH.

Iz Centralne banke navode da je njihova ocjena mogućih odstupanja od trenutne projekcije ekonomske aktivnosti i dalje izbalansirana.

Objavljivanje narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija Centralne banke BiH za period 2021-2023 planirano je za novembar 2021. godine.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu