Pored toga što je odličan termoizolator za pšenicu i ječam, snijeg će obezbjediti i dovoljne količine vlage u zemljištu koja je neophodna biljkama i zaštiti ih od glodara.
Agronomi savjetuju povrtarima da očiste snijeg sa plastenika kako bi ih sačuvali od urušavanja, a voćarima da zaštite stabla da se ne bi slomila pod teretom.
Na području Semberije jesenas je zasijano oko 17.500 hektara različitih poljoprivrednih kultura. Najzastupljenija je pšenica, na oko 14.000 hektara, a ostalo su ječam, tritikale, zob, krmno bilje i uljana repica.
Poljoprivrednik Boško Radić pod pšenicom ima 35 hektara. Zbog nedostatka vlage u zemljištu, sjetva je bila otežana, tako da su biljke u zavisnosti od vremena sijanja u različitim fazama.
Pšenica koju sam posijao u agro – optimalnom roku je u fazi bokorenja. Na nekim parcelama tek je u fazi nicanja. U svakom slučaju snijeg će joj dobro doći. Problem je golomrazica kada temperature padnu ispod nule, a nema snijega, onda biljke stradaju – kaže ovaj poljoprivrednik.
Snijeg povoljno djeluje na prezimljavanje strnih kultura i pogodovaće razvoju ozimih žitarica smatraju poljoprivredni stručnjaci.
– Ratarske kulture odlično podnose ovo vrijeme. Snježni pokrivač im služi kao termoizolatar i štiti biljke od izmrzavanja. Povrtari treba da čiste snijeg sa plastenika, a voćari ukloniti snijeg sa stabala da se ne bi polomila. Osim ovih problema, ovo vrijeme generalno pogoduje poljoprivrednim kulturama – kaže Stanko Tadić, agronom.
Sa druge strane snijeg je povrtarima zadao probleme.
Mladen Lazić iz Golog Brda kod Bijeljine proizvodi povrće na 25 hektara, od čega je četiri hektara pod plastenicima.
– Dva dana je snijeg neprekidno padao. Angažovali smo 20 radnika i mehanizaciju da uklanja snijeg sa 100 plastenika. Dvadeset sati smo neprekidno radili. Nismo smjeli dozvoliti da nam popucaju i uruše se konstrukcije. To su ogromne količine snijega koji smo izvlačili bagerima. Najvažnije je bilo skinuti snijeg sa krova i odmaknuti ga od folije kako bismo ih zaštitili od pucanja – kaže ovaj povrtar.
Lazić podsjeća da je ove godine uskladištio oko 150 tona cvekle u trapove koje je pokrio najlonima i balama sijena.
– Iako starinski, ovaj način omogućava povrtarskim kulturama da sačuvaju svježinu i vitaminska svojstva koja posjeduje. Snijeg koji je pao ni na koji način neće ugroziti ovu korenastu biljku koja dobro podnosi niske temperature – kaže Lazić.
Ove godine proizveo je 2.000 tona povrća, paprike, krastavaca, cvekle, rotkve, luka.
Hladnoća dobra zbog glodara
Snijeg prija i voćnjacima, kako zbog natapanja zemljišta, tako i zbog štetočina. Zbog visokih temperatura tokom jeseni razni štetni insekti su se nekontrolisano namnožili, te će niske temperature desetkovati ove mikroštetočine koje su zaposjele koru stabala ili tlo oko voćki. Stručnjaci upozoravaju poljoprivrednike da obrate pažnju na glodare, jer pacovima i miševima ovakvo vrijeme odgovara za razmnožavanje i to na parcelama na kojima je ostalo žetvenih ostataka i u skladištima poljoprivrednih proizvoda.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu