Sedmog februara 1942. godine ustaše su u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac na zvjerski način i za jedan dan ubile 2.300 civila, među kojima 551 dijete, kao i sve učenike pravoslavne vjeroispovjesti u školi u Šargovcu.
Ispred delegacije Narodne Skupštine Republike Srpske, obilježavanju je prisustvovao narodni poslanik i predsjednik SPS Goran Selak, koji je tom prilikom poručio da Banjaluka i Republika Srpska imaju obavezu da od zaborava sačuvaju žrtve ovog zločina.
– Činjenica je da malo ljudi van Banjaluke i van stručnih krugova koji se bave istraživanjem zločina uopšte zna za pokolj koji se desio 1942. godine u Banjaluci. Smatram da je obaveza naših generacija da to ispravimo na sve načine, pa i inicijativom za snimanje filma o sedmom februaru – rekao je Selak.
On je istakao da svijet malo zna o stradanjima Srba.
-Vidjeli smo koliko svijet malo zna o stradanjima Srba na primjeru filma “Dara iz Jasenovca”, ali i koliko je postignuto tim filmom, zbog kojeg su mnogi po prvi put saznali za Jasenovac prije nego što je film stigao na prikazivanje. Ako je to način da se skrene pažnja na stradanje srpskog naroda i da upoznamo svijet o tome koliko je srpski narod žrtvovao za slobodu, onda to treba da uradimo i da nađemo način. Da se obratimo i Srbiji i ljudima koji su snimili “Daru iz Jasenovca” i da tražimo podršku – poručio je Selak.
Inicijativa
Selak je zajedno sa odbornicima SPS u banjalučkom parlamentu nedavno uputio inicijativu gradskoj upravi da se jedna od gradskih ulica preimenuje u ulicu Šargovačkih učenika.
-Podnijeli smo tu inicijativu i još uvijek čekamo zvanične odgovore ili poteze. Nakon lokalnih izbora u Banjaluci izmijenjena je i nadležna komisija za imenovanje ulica, pa očekujemo odgovor na našu inicijativu od nove komisije, ali prije svega očekujemo razumijevanje odgovornosti koju svi mi imamo kao društvo, da sačuvamo od zaborava nevine žrtve i da na dostojan način obilježimo najtužniji događaj u istoriji ovog grada – poručio je Selak.
Prema svim izvorima, uključujući i izvore tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, navedeno je da je zločin u ovim banjalučkim naseljima bio najveći pokolj učinjen u samo jednom danu, van logora i da su čitave porodice ubijane u kućama ili na kućnim pragovima. Prvi spomenik žrtvama ovog pokolja podignut je 1965. godine, a od 1991. godine svake prve nedjelje prije godišnjice stradanja služi se parastos u naselju Drakulić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu