Kultura

Šokantne smrti, incest i JOŠ ŠEST RAZLOGA zbog kojih "Igra prijestola" OBARA REKORDE

“Igra prijestola”, serija zasnovana na knjigama Džordža R. R. Martina, obara sve rekorde gledanosti – premijera posljednje sezone bila je najgledanija u istoriji kompanije HBO, a treća epizoda je premašila i taj rezultat.

Šokantne smrti, incest i JOŠ ŠEST RAZLOGA zbog kojih "Igra prijestola" OBARA REKORDE
FOTO: JUAN CARLOS HIDALGO /EPA

Šta to čini magičnu formulu?

Serija sadrži fantastičnu akciju, dramu, misteriju, zla natprirodna bića, incest… A još nismo ni stigli do zmajeva! – piše BBC na srpskom jeziku.

Šokantne smrti

Bilo je mnogo, mnogo žrtava. Sjećate se onih trenutaka u prvoj sezoni kada smo ostajali bez daha gledajući kako ubijaju „dobre momke”?

Veliki broj smrti nije bio očekivan, a počelo je jezivim pogubljenjem glavnog lika, Edarda Starka, u prvoj sezoni.

Nasilje i krvoproliće, u kombinaciji sa nepredvidivim ubistvima likova, izbacivalo je publiku iz ravnoteže.

To dodaje i sloj misterije – niko nije bezbjedan – a gledaocima drži pažnju dok čekaju šta će se sljedeće dogoditi.

Mnogo tajni

Od prve epizode gledaoci prate višeslojne narative i zaplete, dok im stalni obrti drže pažnju.

To je dovelo do teorija koje razvijaju obožavaoci i sada mnogi uživaju u tome da razmjenjuju sopstvena predviđanja i zaključke.

“Igra prijestola” je, u stvari, donijela i kulturološku promjenu kada je u pitanju način na koji ljudi gledaju televizijske serije „na zahtjev”.

Mnogi ljudi su povodom posljednje sezone željeli da se oproste od serije organizujući tematske večeri na kojima bi teoretisali o misterijama, intrigama i pozadinskim pričama u seriji. A kada ne uspiju da pogode zaplet sljedeće epizode, serija postaje još zanimljivija za gledanje.

Pisanje

Gledajući odlično napisane scene, nevjerovatne specijalne efekte, intrigantne likove i narative – na kraju i samu veličinu produkcije ove epske fantastike – lako je aplaudirati producentima serije Dejvidu Benihofu i Denu Vajsu.

Serija je zasnovana na serijalu knjiga Džordža R.R. Martina „Pjesma Leda i Vatre”, čija radnja je smještena u istom svijetu gdje su džinovi, magija i zmajevi u srcu priče.

Ipak, scenario je uspio da privuče i publiku koja i nije naročito zainteresovana za ovaj žanr, dijelom i zbog napete političke drame i međusobnih intriga među likovima. I to je urađeno veoma dobro.

Likovi

Pored odlične glume, razvoj likova tokom serije je jedan od glavnih razloga zbog kojih je ljudi gledaju. Nikada ne znate da li će pobijediti heroj ili zlikovac.

Zapravo, osim ledenih zombija, serija svim likovima daje suprotstavljene perspektive: bez obzira na to koliko je neki lik „dobar” on je u isto vrijeme i zlikovac u očima drugog lika. Koncept morala postaje subjektivna stvar i heroj se može pretvoriti u antiheroja i obrnuto. To je priča o putovanjima i borbama višedimenzionalnih likova, što je prava navlakuša.

Žestoke žene i feminizam

Iako su se neki na početku žalili na mizoginiju u seriji zbog scena golotinje, silovanja i nasilja prema ženama, danas je mnogi hvale kao feminističku.

Ženski likovi koji su uspjeli da prežive do poslednje sezone su jaki. Deneris je „majka zmajeva”, Sansa je postala žestoki taktičar, Arja je sada obučeni ubica i, naravno, Sersei je glavni neprijatelj.

Svi su ovi likovi prošli kroz velike traume, svaka na svoj način, ali umjesto da pristanu na ulogu žrtve, njih definiše upravo taj put preživljavanja. Njihova snaga je ponovo vidljiva i kada zastrašujući zlikovac serije, Noćni Kralj, prvo bude prevaren, a potom ga mlada Arja dokrajči u letu.

Muzika

Rijetko kada muzika jedne televizijske serije postane toliko značajna za njen uspjeh, ali kompozitor Ramin Džavadi je u tome i više nego uspio – prije svega prepoznatljivim melodijama, ali posebno glavnom pjesmom serije, koja je postala kulturološki fenomen.

Ko je još nije pjevušio? To je postala jedna od najprepoznatljivijih pjesama moderne televizije. Važne scene u seriji dobile su sopstvene melodije koje više „ne prate scene, već ih oblikuju”, kako su to rekli producenti Beniof i Vajs.

Kontroverzne teme

Radnja ove fantazije smještena je u Vesteros, mjesto koje oslikava brutalne i srednjovjekovne nagone čovječanstva, gdje nema inhibicija niti pravila, gdje je moral… Pa, najblaže rečeno, fleksibilan.

Pored mnogo scena seksa, detaljno prikazanog nasilja, ima i incesta, silovanja, pedofilije i sadizma – što je uznemirijuće, a opet neodoljivo za gledanje samo zbog šoka koje ove scene donose na mejnstrim televiziju. Neki tvrde da serija popularnost duguje podsvjesnoj želji ljudi da žive u potpuno slobodnom svijetu, bez ograničenja i pravila.

Zmajevi

U seriji postoje mnoga mitska stvorenja: Tuđini, mračni duhovi, crna magija, jezovuci, džinovi i tri zastrašujuća zmaja.

Kompjuterski obrađena digitalna stvorenja su zapanjujuće stvarna, a zahvaljujući živopisnim specijalnim efektima bježimo u svijet predivnih panorama, ledenih zidova i zmajeva koji bljuju vatru. Neki bi rekli da je to i više od bijega – prostor koji nam dopušta da „preispitamo” sopstvenu kreativnost i, možda, sopstvene živote.

Svi oni su postali umjetnička djela koja nam zadovoljavaju maštu i bude žeđ za još. Možda je i najbolja stvar kod Igre Prestola to što nam dopušta da ponovo maštamo, baš kao što smo radili dok smo čitali bajke kao djeca. Samo što ovog puta možemo da se, bez griže savjesti, preselimo u izmišljen svijet samo za odrasle.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu