Za pozicioniranje autori izvještaja ocjenjuju institucije, ljudski kapital i istraživanje, infrastrukturu, tržište, biznis, znanje/tehnologiju i kreativni učinak posmatranih država. U odnosu na to ukupni rezultat Srbije je 35,7, dok je prošle godine bio 35,5.
Po pojedinačnim kriterijumima, Srbija je najbolje rangirana po pitanju institucija (47. mjesto) tj. političkog, regulatornog i poslovnog okruženja. S druge strane najslabije Srbija stoji što se tiče razvijenosti tržišta (krediti, investicije, trgovina, konkurencija), gdje se nalazi na začelju liste, odnosno 103. mjestu, a Bosna na 76.
Što se tiče zemalja u regionu, Bugarska je zauzela 40. mjesto, Hrvatska 44. mjesto, Crna Gora 45, Sjeverna Makedonija 59. i Albanija 83. Osim posljednje tri, od Srbije se kada govorimo o evropskim zemaljama lošije rangiraju samo još Moldavija (58.) i Bjelorusija (72.).
Globalna slika
Za Švajcarskom su u samom vrhu Švedska i SAD. Zanimljivo je da je Kina (14. mjesto) jedina zemlja srednje visokog dohotka koja se nalazi u 20 najinovativnijih, dok je Indija (52. mjesto) zapažena kao zemlja koja od 2011. godine zadržava prvo mjesto među državama Centralne i Južne Azije (jednim dijelom zahvaljujući izvozu IKT usluga i diplomiranim studentima inženjerstva i prirodnih nauka).
Kada se pogled podigne sa mirko na makro nivo i pogleda šira slika, generalni zaključci iz izvještaja glase da je svijet zahvaćen ekonomskim usporavanjem srednjeg intenziteta usljed oslabljenog ekonomskog rasta, rekordno niskog rasta produktivnosti i ekonomske neizvjesnosti.
S vedrije strane, svijet obiluje inovacijama, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. I u jednim i u drugim su inovacije viđene kao sredstvo za postizanje ekonomskog i društvenog razvoja, i sve više postaju prihvaćene kao značajne i izvan okvira tehnologije. Registrovanje patenata i ulaganje u istraživanje i razvoj takođe doživljavaju procvat.
S druge strane, javljaju se nove prepreke koje bi mogle da ugroze ovaj pozitivan trend. Usporen ekonomski rast bi mogao da se nastavi, a na to ukazuju dvije stvari: 1) ulaganja u istraživanje i razvoj u ekonomski razvijenijim zemljama se ne pomjera ili bilježi slab rast, i 2) sve više protekcionizma je usmjereno na tehnološke sektore i dijeljenje znanja.
(Startit)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu