Na inicijativu društva “Urbani pokret”, kojeg je predvodio hrvatski filozof i pop intelektualac Nino Raspudić, Mostar je u centralnom parku 2003. godine dobio famoznu skulpturu heroja hongkongških akcionih filmova, po ideji čovjeka koji je u Mostaru osmislio i festival “Treš filma”. Brus Li stoji u odbrambenom borilačkom stavu, sa lijevom rukom koja govori protivniku da stane. U doba korone šaljivdžije su Brus Liju preko usta stavili masku, a na lijevu ruku navukli hiruršku rukavicu. Pokojni Brus je možda na neki neobičan način tako ohrabrio sugrađane da se pridržavaju epidemioloških mjera.
U selu Žitište u Vojvodini 2007. godine snimatelj Bojan Marčeta bio je inicijator podizanja skulpture Rokiju Balboi, slavnom bokserskom šampionu koga je osmislio Silvester Stalone. Rokijeve ruke s rukavicama podignute uvis u znak pobjede bile su inspiracija mladom snimatelju, koji je želio čitavom svijetu da poruči da je njegovo selo sinteza pobjedničkog duha i urbane kulture.
Inspirisani Marčetinom idejom, mještani susjednog vojvođanskog sela Međa riješili su da naprave spomenik Tarzanu, i to prema liku glumca Džonija Vajsmilera. Oni za to imaju jak razlog. Vajsmiler, koji je osvojio pet olimpijskih zlatnih medalja u plivanju, rođen je 1904. godine u selu Međa, u regionu Banata koji spaja dvije zemlje, a koji je u ono vrijeme pripadao Austrougarskoj. Vajsmiler, koji je postao ikona Holivuda kao Tarzan, umro je 1984. godine. Nesumnjivo da će ovaj spomenik biti uskoro podignut.
Isto bi trebalo po toj logici uraditi i u selu Strojkovcu kod Leskovca gdje je rođen glumac Gojko Mitić, koji je udahnuo tijelo i duh pop heroju, Indijancu po imenu Vinetu. Spomenici Tarzanu i Vinetuu nedostaju.
Mirko Miljuš, počasni konzul Jamajke u Srbiji, organizator festivala “Rock Village”, bio je idejni tvorac statue Bobu Marliju u Banatskom Sokocu. Marli drži visoko podignutu ruku dok mu je oko vrata okačena električna gitara. Tamo je spomenik rege legendi postavljen 2008. godine. Miljuš je objasnio da je spomenik podignut u slavu rastafarijanske filozofije zajedništva različitih naroda i rasa.
Sokolac ovaj dio Banata predstavlja kao jednu multietničku i multikulturalnu sredinu u kojoj godinama žive zajedno Srbi, Hrvati, Rumuni, Mađari, Slovaci, Romi, Albanci i Makedonci. Gosti iz čitavog svijeta stižu svake godine na festival. Zašto ne bi svi zajedno igrali lagano u rege ritmu i uživali u divnoj zelenoj vojvođanskoj boji trave!?
Konačno, ovakvu ideju ekranizovao je reditelj Darko Lungulov. Njegov film “Spomenik Majklu Džeksonu” je mračna komedija o sanjaru koji želi da spase svoje selo od propadanja izgradnjom spomenika Majklu Džeksonu, kako bi privukao turiste iz cijelog svijeta.
Ideja da se udruži pop mitologija, ruralna energija i postmoderni turizam, može biti veoma djelotvorna za budućnost čitavog regiona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu