Od početka pandemije Kovid-19, napominje list, počeo je blagi pad cijena evropske svinjetine da bi prije desetak dana cijena doživjela stmoglav pad nakon pojave afrčke svinjske kuge u Njemačkoj.
Do sunovrata cijena, kako se objašnjava, došlo je zbog uvođenja zabrane uvoza njemačke svinjetine u zemljama Dalekog istoka.
“Viškove, a to je oko 30 posto proizvodnje, Njemačka plasira po niskim cijenama, kako neki stručnjaci kažu, u zemlje nesređenog tržišta kakva je Hrvatska”, dodaje se u tekstu.
U Ministarstvu poljoprivrede napominju da početkom godine sektor svinjogojstva u Hrvatskoj u prvi mah nije zabilježio značajne probleme u poslovanju jer je održan nesmetan plasman po dobroj cijeni. Zatim je uslijedio pad potražnje pa čak i stagnacija, te je došlo do pada cijena.
– Svinje koje su stavljane u tov u periodu viših tržišnih cijena, nakon završetka tova prodate su u uslovima pandemije po znatno nižim cijenama od očekivanih, što je još jedan od razloga smanjene profitabilnosti proizvodnje -kažu u Ministarstvu poljoprivrede za Slodobnu Dalmaciju.
Dodaju da je jedan od najznačajnijih izazova s kojima se susreće hrvatski sektor svinjogojstva nedostatna proizvodnja prasadi za tov, i da se problem zavisnosti tovljača od uvozu najviše osjeti u otežanim uslovima poslovanja.
Ivica Pivac, predsjednik uprave Mesne industrije braća Pivac, već duže vrijeme naglašava da je Hrvatska što se tiče svinjogojske proizvodnje, na samom dnu evropskih zemalja, te da je u Njemačkoj, Holandiji, Danskoj i Austriji svinjogojstvo strateška privredna grana i izvozni proizvod.
– Te su zemlje, kao i Srbija na primjer, ostvarile stopostotnu samodostatnost po pitanju svinjskog mesa, dok je Hrvatska, u odnosu na broj stanovnika, najveći evropski uvoznik svinjetine – rekao je Pivac, navodi se u tekstu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu