Svijet

ŠTA DONOSI ZELENI DOGOVOR? Evropa kao prvi klimatski neutralan kontinent, sa održivom privredom

Želi li čovječanstvo da i dalje živi dobro i sigurno na ovoj planeti? Suočeni smo s egzistencijalnom prijetnjom i cijeli svijet to počinje da uviđa. Šume su u plamenu od Amerike do Australije. Pustinje se šire duž Afrike i Azije. Porast nivoa mora predstavlja prijetnju našim evropskim gradovima, jednako kao i pacifičkim ostrvima. Ovakve pojave nisu strane čovječanstvu, ali nikada prije se nisu javljale ovakvom brzinom.

ŠTA DONOSI ZELENI DOGOVOR? Evropa kao prvi klimatski neutralan kontinent, sa održivom privredom
FOTO: DELEGACIJA EU U BIH/RAS SRBIJA

Poručila je to predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen govoreći o Evropskom zelenom planu, strategiji za postizanje održivosti privrede EU, koju je juče predstavila Evropska komisija.

Nauka nam govori da još možemo zaustaviti ovu epidemiju, s tim da nam ponestaje vremena. Nova Evropska komisija ne gubi vrijeme. Dvije sedmice po preuzimanju mandata, predstavljamo naše smjernice za Evropski zeleni dogovor – Green Deal – navela je ona.

Cilj je, ističe, da do 2050. godine Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent, uspori globalno zagrijavanje i ublaži njegove učinke.

– To je zadatak za našu i buduće generacije, s tim da promjena mora započeti odmah, znajući da je možemo ostvariti – navela je nova predsjednica EK u uvodniku o Evropskom zelenom dogovoru.

Po njenim riječima, to je nova evropska strategija rasta, kojom će se smanjiti emisije i istovremeno stvoriti radna mjesta i unaprijediti kvalitet života građana EU.

– Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti i druge zemlje da slijede naš primjer – ističe ona.

Evropski zeleni plan je okvirni plan s mjerama za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa, prelaskom na čistu privredu, te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje zagađenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni finansijski alati i objašnjava kako obezbjediti pravednu i uključivu tranziciju, saopštile ja Evropska komisija.

EU će, kažu, koristi i svoju trgovinsku politiku za osiguravanje održivosti, te će graditi partnerstva sa svojim komšijama na Balkanu i u Africi kako bi im pomogao u tranziciji.

Plan obuhvata sve sektore privrede, a posebno transport, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada, te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i hemikalija, te IKT.

Planirano je i da se u martu predstavi i prvi evropski zakon o klimi.

Komisija će početkom 2020. predstaviti i Plan ulaganja za održivu Evropu kako bi pomogla da se obezbijedi dovoljno sredstava za ulaganja. Najmanje 25 odsto dugoročnog budžeta EU trebalo bi biti namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a kako bi i privatni sektor dao svoj doprinos finansiranju zelene tranzicije, Komisija će 2020. predstaviti i strategiju zelenog finansiranja.

Gotovo svi Evropljani ili 95 odsto njih smatra da je zaštita životne sredine važna, a njih 77 odsto misli da to može pokrenuti i privredni rast, pokazuju istraživanja.

– Širom Evrope i mladi i stari ne zahtijevaju samo klimatske akcije. Oni već sada mijenjaju svoje životne stilove. Pomislite na one koji od kuće do posla i nazad biraju biciklo ili javni prevoz, na roditelje koji se odlučuju za pelene za višekratnu upotrebu, kompanije koje odbacuju jednokratnu plastiku i osiguravaju održive alternative na tržištu. Mnogi od nas su dio ovog evropskog i globalnog pokreta za klimu – istakla je Ursula fon fer Lejen.