Politika

ŠTA SE DEŠAVALO IZA KULISA Ko je vršio najveći pritisak u Interpolu, a ko je bio spreman da podnese KRIVIČNE PRIJAVE

Posljednjih mjesec dana pred glasanje za članstvo Kosova u Interpolu bili su ispunjeni “živom” i intenzivnom diplomatskom aktivnošću i Beograda i Prištine.

ŠTA SE DEŠAVALO IZA KULISA Ko je vršio najveći pritisak u Interpolu, a ko je bio spreman da podnese KRIVIČNE PRIJAVE
FOTO: INTERPOL/RAS SRBIJA

Srpsko rukovodstvo je imalo razrađenu taktiku kako da do članstva ne dođe, odnoso da Kosovo ne bude primljeno u svjetsku policijsku organizaciju, ali je isto tako i Priština imala svoje metode ubjeđivanja za sasvim suprotan cilj članstvo.

Međutim, da bi se do ovakvog rezultata došlo, trebalo je i vremena, “živaca”, lobiranja, urgencija, pisama, a potencijalno i krivičnih prijava. Svako je sa svoje strane “taktizirao” i povlačio poteze za koje je smatrao da su dobri.

Ovoga puta Srbija je bila uspješnija pa Kosovo, ni poslije dva kruga glasanja, nije uspjelo da obezbijedi dvotrećinsku većinu zemalja članica, kako bi postalo dio Interpola.

50 + 1 glas

Procjene srpske strane bile su da je potrebno više od 50 glasova kako bi se Kosovu onemogućilo članstvo.

Projekcija se oslanjala na procjenu prema kojoj je na posljednje dvije skupštine u Monaku i Pekingu prisustvovalo 165, odnosno 140 delegata. Najmanje 50 glasova “protiv” obezbjeđeno je juče u oba kriga glasanja.

Lobiranje

Priština je u proces lobiranja ušla prije Srbije. Promotivni spotovi – emitovani u pojedinim evropskim institucijama – i plaćeni tekstovi u međunarodnoj štampi predstavljali su samo prvi talas pritiska na države da podrže KiM u Interpolu.

Osim toga, Priština je imala, zvanično, i budžet za lobiranje i, kako se spekulisalo, “1.000 roleksa” koje je obezbijedila kao podsticaj pojedinim delegatima da bi podržali članstvo. Za prištinsku stranu otvoreno su lobirale Turska, Albanija, SAD i Velika Britanija.

13 članova komiteta

I prije zasjedanja u Dubaiju Srbija je urgirala u Interpolu da ovo pitanje ne smije biti stavljeno na dnevni red, najprije zato što to sam statut te organizacije (prema kom članica Interpola ne može biti država koja nije članica UN) zabranjuje.

Članovi Izvršnog komiteta, rukovodećeg tijela organizacije, nisu imali konsenzus po ovom pitanju, ali je odluka većinom glasova (6:7) ipak donijeta, pa se o Kosovu glasalo.

Specijalni izvjestilac

Posebnu pomoć u postizanju pozitivnog ishoda na strani Srbije imao je specijalni izvjestilac Interpola. Naruku Srbiji išla je činjenica da je u pitanju bio Aleksandar Prokopčuk, ruski delegat sa velikim uticajem u organizaciji.

Prokopčukovi argumenti išli su u korist Srbije, a pozitivan uticaj bi mogao biti i veći jer se bivši službenik ruskog ministarstva unutrašnjih poslova pominjao kao budući generalni sekretar Interpola.

Pisma sa argumentima

Mjesec dana prije glasanja u Dubaiju argumenti obje strane bili su uveliko na stolu. Manje je poznato, međutim, da su pisma sa tim argumentima upućivana državama članicama iz Beograda i Prištine, ali i iz Moskve i Vašingtona. Konkretno, SAD i Rusija su aktivno učestvovale u ubjeđivanju članica Interpola da podrže, odnosno blokiraju Prištinu.

Ruski argumenti poklapali su se sa srpskim: prijem KiM u Interpol bio bi kršenje statuta ove organizacije, ne bi bilo u skladu sa međunarodnim pravom (konkretno sa rezolucijom 1244) i duboko bi politizovalo tu profesionalnu instituciju.

Krivične prijave

U posljednjoj fazi borbe protiv članstva KiM u Interpolu srpski predstavnici bili su spremni i da podnesu krivične prijave protiv rukovodstva organizacije, konkretno protiv generalnog sekretara Jirgena Štoka.

Nezvanični izvori Blica potvrđuju da je takva namjera predstavljena i samom Štoku na sastanku u Lionu, kao i da je pravni tim Srbije razmatrao kako bi krivičnu prijavu formulisao.

(Blic)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije