Svijet

ŠTA SE KRIJE IZA ĆUTANJA RUSIJE Dok u Bjelorusiji bjesne protesti, Moskva pažljivo posmatra i ČEKA

Kada je izborna komisija u Bjelorusiji proglasila ubjedljivu pobjedu aktuelnog predsjednika Aleksandra Lukašenka, ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je bjeloruskom kolegi, pozivajući na nastavak saradnje koja „ispunjava vitalne interese bratskih država“.

ŠTA SE KRIJE IZA ĆUTANJA RUSIJE Dok u Bjelorusiji bjesne protesti, Moskva pažljivo posmatra i ČEKA
FOTO: TATYANA ZENKOVICH/EPA

Putin nije komentarisao proteste koji su prethodne noći održani širom Belorusije zbog manipulacije izbornih rezultata i zvaničnih podataka koji su u suprotnosti sa nezapamćenom podrškom opozicionoj kandidatkinji Svetlani Tihanovskajevoj nedjeljama koje su prethodile predsjedničkim izborima. Nije spominjao ni nasilno gušenje protesta. Ali, pitanje je zašto?

Moskva je uzdržana vjerovatno zato što čeka da vidi kako će se dalje razvijati sukob između autoritarnog lidera, koga je podržavala četvrt vijeka, i sve većeg broja građana koji mu pružaju otpor, prenosi Blic.

– Moskva, kao i mnogi drugi, mislila je da Lukašenko čeka još dobar broj godina na vlasti – ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu na engleskom Mark Galeoti, stručnjak za ruske bezbjednosne službe pri Kraljevskom institutu ujedinjenih službi u Londonu.

– Ali ovo stavlja Moskvu u nezgodnu situaciju.

Tokom Lukašenkovih 26 godina na vlasti ekonomska stabilnost Belorusije zasnivala se na milijardama dolara praktično ruskih subvencija, uključujući i stalne isporuke jeftine sirove nafte, koju je Minsk kupovao po sniženim cijenama, a zatim rafiniranu izvozio u Evropu u obliku naftinih derivata.

Međutim, Lukašenko je sada izložen pritisku da ponudi više zauzvrat. Godine 2018. Moskva je počela da podiže cijene energenata koje su na kraju izjednačene sa tržišnim i time presjekla arteriju koja je održavala bjelorusku privredu u životu. Sa njenim padom, opadala je i Lukašenkova podrška, a uza sve to narod je gnjevan zbog njegovog neprimjerenog odgovora na pandemiju korona virusa.

I prije najnovijeg talasa protesta, Lukašenko je bio pod snažnim pritiskom Moskve da se integriše s Rusijom u zajedničku državu koja od 1990. postoji samo na papiru, a u zamjenu za nadoknadu za visoke cijene energije.

– Mislim da Moskva sada ispipava situaciju kako bi stekla utisak o tome da li će snage bezbjednosti ostati lojalne vlastima. To pitanje će biti od presudnog značaja – kaže Galeoti.

– Za Kremlj, poznati lider, naročito ako je ugrožen kod kuće, možda je manje zlo od predsjednika orijentisanog na reforme koji se boji ruskog zagrljaja i sklon je integraciji sa Zapadom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu