To za srpskainfo.com tvrde analitičari, komentarišući pisanje uglednog njemačkog dnevnika “Frankfurter algemajne cajtung”, koji je, pozivajući se na izvore iz njemačkog Ministarstva spoljnih poslova, naveo da se Dodik nalazi “na korak” od izricanja sankcija Njemačke i EU.
Ističući da bi u slučaju da se obistine prognoze medija koji, inače, važe za izuzetno bliske vladi njemačke kancelarke Angele Merkel, bilo nezamislivo da Dodik zasjedne u fotelju srpskog člana Predsjedništva BiH, naši sagovornici ističu da bi u tom slučaju i OHR mogao da iskoristi pravo na korišćenje Bonskih ovlaštenja.
Ako dođe do proširenja sankcija prema Dodiku, a najvjerovatnije je da hoće, osnovni razlog neće biti njegova kandidatura za Predsjedništvo BiH. Razlog će biti Dodikova politika, odnosno njegovo otvoreno promovisanje ruskog uticaja, pogotovo u najnovijoj fazi ponovnog povezivanja krize na Kosovu sa situacijom u BiH – kaže direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić.
On, između ostalog, smatra da su zvaničnom Berlinu i Briselu posebno zasmetali Dodikovi posljednji nastupi u Beogradu kada je ponovo negirao postojanje BiH kao države.
– To je nešto na šta Evropska komisija sigurno neće ostati bez odgovora. Oni kad jednom krenu da primjenjuju sankcije to traje sve dok sankcije ne počnu da daju rezultate. U Dodikovom slučaju, to je očekivanje da prestane s politikom promovisanja i zagovaranja ruskog uticaja. Za Dodika se situacija dodatno zakomplikovala i time što se na primjeru posljednje krize na Kosovu potvrdilo da Turska i Rusija rade zajedno. To čini strah EU i SAD još većim, u smislu da je Kosovo samo odskočna daska za destabilizaciju BiH. To je način na koji se razmišlja u Briselu, Vašingtonu i Berlinu – tvrdi Janjić.
Na naše pitanje da li bi hipotetičko uvođenje sankcija EU predsjedniku RS moglo da spriječi njegovu kandidaturu za Predsjedništvo BiH, Janjić odgovara potvrdno.
– Mislim da to uopšte nije hipotetičko pitanje, već je to samo pitanje vremena. Ako bi Dodik bio izabran kao član Predsjedništva BiH pod sankcijama EU i SAD, on ne bi mogao da obavlja svoju funkciju. On bi mogao da bude izabran, ali ne bi mogao normalno da radi. Koji bi model tu bio primjenjen još je u sferi spekulacija, ali ne zaboravite da OHR posjeduje Bonska ovlaštenja – kaže Janjić.
Da je nasilna eliminacija Dodika kao kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH moguća, još prije mjesec dana u svom autorskom tekstu predvidio je i dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci Predrag Ćeranić. On smatra da bi proširenje sankcija prema predsjedniku Republike Srpske bile rezultat “višedimenzionalne i višeslojne hibridne operacije” opozicije u RS i pojedinih zapadnih medija.
– Okvirno vrijeme obračuna s predsjednikom Dodikom, u smislu oduzimanja prava da se kandiduje na predstojećim izborima, ističe u junu mjesecu, što znači da će u maju doći do kulminacije i da je mjesec maj preloman – prognozirao je Ćeranić.
“Bosansko-srpske mangupčine”
Prema tvrdnjama “Frankfurter algemajne cajtunga”, Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke već dugo razmišlja o uvođenju sankcija protiv predsjednika RS Milorada Dodika i njegovih bliskih saradnika, što bi podrazumijevalo zabranu putovanja i zamrzavanje računa.
– Da li je previše zahtijevati od moćne EU da kazni šačicu bosansko-srpskih mangupčina, koji otvoreno slave najveće ratne zločine u Evropi od 1945? Možemo se nadati da nije – piše njemački dnevnik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu