Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

ŠTEDE NA INŽENJERIMA Građevinske firme rade bez dovoljnog broja stručnjaka

Društvo
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Građevinskim preduzećama u RS lane je izdato 27 zabrana obavljanja djelatnosti, između ostalog i zbog nedostatka potrebnog broja kvalifikovanih radnika.

Dok poslododavci apostrofiraju problem odlaska u penziju iskusnih inženjera, koje nema ko adekvatno da zamijeni, sindikalci poručuju da za dobrog radnika treba odriješiti kesu.

Iako je na domaćem tržištu evidentan nedostatak radne snage, u sindikatima smatraju da to nije glavni razlog činjenice da preduzeća iz građevinskog sektora posluju bez dovoljnog broja radnika od struke.

U Sindikatu građevinarstva i stambeno-komunalne delatnosti RS kažu za Srpskainfo da je problem što mnoga građevinska preduzeća u Srpskoj svjesno zbjegavaju kvalifikovane radnike, jer nisu spremni da ih plate koliko vrijede.

– Zato imamo situaciju da, tamo gdje su, na primjer, potrebna tri inženjera, radi samo jedan, koji je pretrpan poslom. S druge strane, među radnicima koji rade na građevinama ima mnogo priučenih zidara, molera, tesara, koji se uopšte nisu školovali za ove zanate, niti imaju neophodno iskustvo za poslove koje obavljaju. Međutim, činjenica je da su oni jeftinija radna snaga od kvalifikovanih radnika, pa ih poslodavci angažuju – kaže za Srpskainfo predsjednica ovog sindikata Dragana Vrabičić.

Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija

Dragana Vrabičić

Dodaje da je građevinskim preduzećima neophodna kvalifikovana radna snaga, ali da njihovi vlasnici gledaju da zaposle što manje stručnih ljudi, jer im je tako i lakše i jeftinije.

– Nažalost, u našem društvu se najviše štedi na radnicima, pa poslove za koje trebaju stručni radnici, obavlja ko stigne. Poslodavci ne razmišljaju puno o mogućim posljedicama. A kad se desi neka nesreća, ispostavi se da su ipak najskuplji ljudsko zdravlje i život – naglašava Vrabičićeva.

U Uniji udruženja poslodavaca RS ističu da je svakom poslodavcu u interesu da ima kvalifikovanu radnu snagu.

– Preduslov za vršenje građevinske djelatnosti je, između ostalog, i određeni broj licenciranih inženjera u radnom odnosu. Na tržištu imamo vakuum, u smislu da mlađi inženjeri koji se nalaze u ponudi radne snage nemaju dovoljno iskustva. S druge strane, imamo značajan broj iskusnih inženjera koji odlaze u penziju. Takav vakuum nastao je zbog značajnijih distorzija u obrazovnom sistemu, ali i demografskih kretanja koja nam ne idu u prilog. Ovu situaciju želimo prevazići kroz utemeljivanje “mentorstva” u radnom zakonodavstvu. Mentori bi zadržavali svoja prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja, ali bi im izmjenama propisa omogućili da osposobe nove generacije – kaže direktor ove unije Saša Aćić.

U Inspektoratu RS kažu da su se, u oblasti urbanizma i građenja, najčešće utvrđene nepravilnosti prošle godine odnosile na ispunjenost uslova iz licenci u smislu stalnog zaposlenja lica sa visokom stručnom spremom, inženjera za građenje i kvalifikovanih radnika građevinske struke.

– Po nalogu inspekcije, preduzeća iz oblasti građevinarstva naknadno su zaposlila šest diplomiranih inženjera raznih struka i 59 kvalifikovanih radnika – kaže načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću u Inspektoratu RS Dušanka Makivić.

U krizi od 2016.

Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja u građevinarstvu u RS četvrtom tromjesečju lane je, u poređenju sa istim periodom 2017, bila  manja za 0,6 odsto. U ovom periodu, proizvodnja na objektima visokogradnje bila je veća za 6,5, dok je na objektima niskogradnje bila manja za 5,3 odsto, podaci su Zavoda za statistiku RS.

Ovaj sektor je od 2013. do početka 2016. godine bilježio pozitivne pokazatelje, da bi potom zapao u krizu. Najveći rast ostvaren je 2014. – 7,4 odsto, dok je pad u 2016. iznosio 4,7 odsto. Građevinarstvo je u sva četiri kvartala 2017. imalo negativnu stopu.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO