Svijet

"ŠTETA ŠTO JE MILOŠEVIĆ SRBIN" Otkriveni detalji prepiske Borisa Jeljcina i Bila Klintona

Internet korisnici obratili su nedavno pažnju na izvještaje o razgovorima predsjednika Rusije Borisa Jeljcina i njegovog tadašnjeg kolege Bila Klintona sa kojih su Amerikanci skinuli pečat državne tajne.

"ŠTETA ŠTO JE MILOŠEVIĆ SRBIN" Otkriveni detalji prepiske Borisa Jeljcina i Bila Klintona
FOTO POOL/EPA

U njima ruski lider, između ostalog, saopštava američkom presjedniku o planovima da preda vlast Vladimiru Putinu i žali mu se na komuniste koji, navodno, žele da uzmu Krim i Aljasku.

Dokumente je u julu obnarodovala Klintonova predsjednička biblioteka. U objavljenim materijalima ima ukupno 56 bilježaka. Među njima su i izvještaji o ličnim susretima i telefonskim razgovorima.

Kako ističe Džejms Goldgejer na stranicama lista Texas National Security Review, “oba lidera su uspostavila tijesne lične odnose i koristila su ih u cilju efikasne saradnje čak i kada su imali otvorena neslaganja po nekim pitanjima, među kojima su se najozbiljnija ticala širenja NATO-a i rata na Kosovu”.

Klintonova puna podrška Jeljcinu

-Klinton je tokom političke krize 1993. godine u Rusiji i finansijske krize 1998. sve vrijeme pružao Jeljcinu punu podršku ističe autor.

Na primjer, dva dana nakon tenkovske paljbe na zgradu parlamenta u Moskvi (koja “nije bila odraz zdrave demokratije”, ograđuje se Goldgejer) američki predsjednik je telefonirao ruskom kolegi i izrazio mu svoju podršku, istakavši da sada “nema prepreka za organizovanje demokratskih izbora”.

U razgovoru za vrijeme Prvog čečenskog rata Klinton je izrazio zabrinutost u vezi sa uticajem tog rata na Jeljcinov imidž.

Jeljcin je 1996. godine zamolio Bila (kako ga je zvao u ličnim razgovorima) da mu pomogne hitnim kreditom od 2,5 milijardi dolara za izbornu kampanju. Ruski predsjednik je takođe istakao u razgovoru da mu je novac potreban i za penzije i plate. Klinton je obećao da će poraditi sa Međunarodnim monetarnim fondom i “nekim prijateljima”, i da će “vidjeti šta može da se učini”.

U aprilu 1996. godine Jeljcin se žalio Klintonu na podršku koju američki mediji pružaju komunistima prikazujući ih kao poštene i dobre, a oni su, navodno, htjeli da vrate Krim i čak su pravili neke planove vezane za vraćanje Aljaske.

“Milošević je huligan, šteta što je Srbin”

U telefonskom razgovoru za vrijeme bombardovanja Jugoslavije Klinton je rekao Jeljcinu da “huligan” Milošević ne treba da bude smetnja u njihovim odnosima.

-Šteta što je on Srbin. Valjalo bi da je Irac ili nešto slično, ali šta da se radi – rekao je američki predsjednik. Jeljcin mu se na to požalio da će “naši ljudi sada biti u lošim odnosima sa Zapadom”. Po njegovim riječima, on je mnogo postigao u pravcu poboljšanja stava ruskih političara prema Zapadu i konkretno prema SAD, a “sada je sve to propalo”.

Međutim, kada je 1999. godine uz učešće Rusije postignut sporazum o Jugoslaviji, Jeljcin se toplim riječima obratio Klintonu: “Htio bih da vas zagrlim i poljubim. Iskreno se radujem što u ovako teškoj situaciji naše prijateljstvo nije narušeno”. Međutim, kada su nekoliko dana kasnije ruski vojnici zauzeli prištinski aerodrom Klinton se ljutito obratio Jeljcinu i zaprijetio mu da će odustati od organizovanja samita G-8.

Obojica Putina vidjeli kao sigurnog nasljednika

U septembru 1999. godine Jeljcin je telefonom saopštio Klintonu koju ličnost planira za nasljednika. Šef ruske države je ispričao kako se dugo dvoumio oko kandidata, sve dok nije pronašao Putina.

-Saznao sam da je on pouzdan čovjek, koji je dobro obaviješten o različitim stvarima iz sfere njegove kompetencije. Uz to je temeljita i snažna ličnost. Veoma je komunikativan, lako može da uspostavi dobre odnose i da komunicira sa ljudima koji su mu partneri. Uvjeren sam da ćete u njemu prepoznati visokokvalifikovanog partnera. Ja sam ubijeđen da će njegova kandidatura na izborima 2000. godine biti podržana – rekao je Jeljcin.

Za vrijeme ličnog razgovora u Istanbulu u novembru 1999. godine Klinton je pitao ko može pobijediti na predsjedničkim izborima u Rusiji naredne godine, a Jeljcin je bez dvoumljenja odgovorio: “Putin, naravno. On će biti nasljednik Borisa Jeljcina. On je demokrata, i on poznaje Zapad”. Zatim je dodao: “On je nepokolebljiv, ima unutrašnju čvrstinu, unutrašnju nepokolebljivost. Ja ću učiniti sve da on pobijedi (u administrativno-pravnom smislu, naravno). I on će pobijediti. Vi ćete zajedničkim snagama obavljati mnoge poslove. On će nastaviti Jeljcinovu liniju usmjerenu na razvoj demokratije i ekonomije, i proširiće kontakte Rusije. On ima energiju i pamet koja je potrebna da se ostvari uspjeh”, prenosi Blic.

 

(RUSSIA BEYOND)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije