Zašto nije bilo potpisa, zbog čega je važna Zajednica srpskih opština, koje teže stvari čekaju Srbiju u daljim pregovorima, da li smo na evropskom putu i ima li rokova za implementaciju dogovorenog, to su pet pitanja koja su se iskristalisala nakon subotnjeg sastanka i na koje će se tražiti odgovori u narednom periodu?
Nakon 12 sati razgovora Vučić i Kurti su se usmeno dogovorili o aneksu o implementaciji sporazuma što je u javnosti stvorilo brojne dileme u vezi sa daljim pregovorima i rešavanjem kosovskog pitanja. Na te dileme pokušao je da odgovori Vučić na konferenciji za medije, ali i analitičari Blica.
Zašto Vučić nije potpisao?
Vučić se na početku jučerašnjeg obraćanja javnosti, najprije, usredsredio na činjenicu da nije potpisao nijedan dokument na Ohridu. Taj njegov potez, po svemu sudeći, naljutio je Kurtija, koji se nadao da će se u Prištinu vratiti sa Vučićevim potpisom.
– Zašto nisam potpisao? Pre svega zato što je Srbija međunarodno priznata država, ono što oni nazivaju Republika Kosovo nije. Kao predsjednik Republike, čak i moje izjave su obavezujuće za državu. Teško ćete pokazati da sporazum postoji bez potpisa, ali ja za svaki slučaj posle svakog susreta nedvosmisleno govorim o crvenim linijama Srbije. I danas sam to izgovorio, da niko nikad ne bi mogao da pomisli da može da nametne Srbiji. Upravo zbog toga nismo potpisali ni sporazum ni aneks. Ali Srbija je spremna da radi na implementaciji do crvenih linija – rekao je Vučić.
Potom je citirao član Bečke konvencije kako bi pokazao kakvu vrednost ima subotnji dogovor na Ohridu.
– Član Bečke konvencije kaže sljedeće: “Dodatni problem je što član 7 Bečke konvencije utvrđuju da verbalna saglasnost šefa države ima obaveznost.” Naravno, uvijek manje nego potpis, ali ima vrijednost. Zato sam odbijao da prihvatam glagolske imenice poput prihvatanje, ni adoption, ni acceptance, ni acknowlegment – ističe predsednik.
Bivši diplomata Zoran Milivojević ocjenjuje da nisu preuzete nikakve obaveze u vezi sa statusnim pitanjima.
– Kosovo je i dalje u onom statusu u kome je bilo po rezoluciji 1244. Vjerovatno je druga strana insistirala na statusnim pitanjima zbog čega su razgovori trajali 12 sati. Međutim, nema nikakvih promjena u međunarodno-pravnom smislu. Srbija je prihvatila samo da plan bude osnova za dalje razgovore, a juče se razgovaralo samo o tačkama koje nisu sporne. To je početak pravih pregovora o normalizaciji odnosa – analizira Milivojević.
S druge strane, predsjednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov podseća da su američki i evropski specijalni izaslanici Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak rekli prije sastanka na Ohridu da neće biti nikakvog potpisivanja dokumenta.
– Formalno u našoj javnosti bi potpisivanje sporazuma bilo doživljeno kao potpisivanje kapitulacije što bi vjerovatno vodilo još žešćim protestima u organizaciji desničarskih stranaka. Takođe, da je Vučić nešto potpisao nakon što je rekao da neće to učiniti upao bi u veliku nevolju. Ipak, to ne znači da se nije obavezao da će ispuniti dogovoreno na Ohridu – tvrdi Popov.
Zbog čega je važna Zajednica srpskih opština?
I poslije dogovora na Ohridu osnivanje Zajednice srpskih opština ostalo je prioritetno pitanje. Ali, čini se da i dalje postoji dilema koji če se model ZSO formirati iako je ta zajednica definisana sporazumima 2013. i 2015. godine.
Vučić je otkrio kako su tekli razgovori u Sjevernoj Makedoniji na temu ZSO.
– Kurti se pojavio i rekao imamo Ahtisari plan, nas to ne zanima, mi to nismo usvojili, to nije dio procesa dijaloga. Kurti je iznio svoja tri stuba i to nije prihvaćeno. Ja sam rekao nije problem, mogu samo da odem i onda nema smisla sve. Ovdje imate potpise na četiri sporazuma, oni se tiču ZSO – poručio je Vučić.
Kako je rekao, suština postojanja srpske zajednice na Kosovu je da “u zajednicu budu uključeni Srbi i sjeverno i južno od Ibra”.
– Zašto je ZSO važna za srpski narod? Svi ljudi koji žive južno od Ibra, žive kao u getu. Nemaju nikakav ni institucionalni okvir. Svi samo čekaju da se dočepaju Sjeverne Mitrovice. Nama je ZSO potrebna svuda gde Srbi žive, ali naravno mnogo više na jugu nego na sjeveru. Time će Srbi dobiti institucionalni okvir i skuptšinu, predsjednika koji će komunicirati i sa centralnim vlastima. Šta god vi pričali, ali ovo je ono što je za nas važno. Tada albanski predstavnici kažu ne, mi hoćemo na tri stuba to da formiramo: ustav Kosova, izjava Federike Mogerini Isi Mustafi i treći pismo uredništvo koji su potpisali Šole i Eskobar – preneo je Vučić.
Bivši diplomata Zoran Milivojević smatra da je ZSO važna kao prethodno pitanje.
– Zajednica je značajna za položaj srpskog naroda na Kosovu. Takođe, sa implementacijom ojačaće se pozicija Srbije dok će se suverenitet centralnih odnosno prištinskih vlasti na severu Kosova smanjiti pa nećemo više imati upade kosovske policija kao do sada. Za Srbiju je veoma važno da se formira ZSO na osnovu već potpisanih sporazuma iz 2013. i 2015. godine – objašnjava Milivojević.
Predsjednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov, pak, smatra da je ZSO značajan pre svega u simboličnom smislu.
-Mnogo zavisi i od toga koji će se model ZSO formirati. Lajčak je predložio nekih 15 modela. Ako to bude obična konferencija gradova kao što postoji u centralnoj Srbiji onda to nije ništa drugo nego nevladina organizacija. Ako bude imala veća pa čak i izvršna ovlašćenja onda će to već biti druga priča. To će, pre svega, značiti Srbima na sjeveru Kosova jer su Srbi južno od Ibra već integrisani – ocenjuje Popov.
Ostaje li Srbija na evropskom putu?
Dogovor na Ohridu omogućio je i Beogradu i Prištini da ostanu na evropskom putu.
– Sada znamo da od onoga što mi budemo radili i po ovom pitanju zavisiće naši evropski put. Ne mislim da ćemo ga završiti za tri-četiri godine. Ja sam predsjednik koji mora da vodi računa o državi i njenim interesima. Pošto imam cjelinu slike, dobro razumijem šta je to šta je potrebno da uradimo, smatram da je važno da budemo na evropskom putu – poručio je Vučić.
Bivši diplomata Zoran Milivojević kaže da je dogovorom na Ohridu verifikovan evropski put Srbije.
– Krenuli smo ka normalizaciji odnosa i pravno-obavezujućem sporazumu. Sad u EU ne mogu da nam kažu da nema napretka na putu evrointegracija. Naš evropski put zavisi isključivo od nas, a ne od drugoga. Stvoreni su konačno uslovi da se otvori neki novi klaster naročito u vezi sa poglavljem 35 koje se odnosi na pregovore Beograda i Prištine – analizira Milivojević.
Kako dodaje, na nama je sada da odlučimo da li smo za EU ili nismo.
– To je naše unutrašnje političko pitanje. Posle dogovora na Ohridu i dalje možemo da koristimo sve beneficije, prije svega, u ekonomskom smislu iz Brisela. Možemo da koristimo predpristupne fondove EU. To jeste šargarepa EU, a štap bi bio kada bismo ostali bez tih beneficija – ocenjuje Milivojević.
Predsednik Centra za regionalizam Aleksandar Popov navodi da ne treba očekivati da će se Srbija i Kosova već prekosutra naći u EU.
– Činjenica da Beograd i Priština ostaju na evropskom putu omogućuje im da koriste sve benefite u procesu evrointegracija od korišćenja evropskih fondova, investicija do činjenice da neće biti izolovani – kađe Popov.
Da li će Srbiji biti sve teže u pregovorima?
Vučić je istakao da su rundu dijaloga na Ohridu evropski i svetski moćnici napravili medijski prominentnom i važnom.
– Razgovori nikada nisu laki jer se radi o stranama koje imaju najčešće suprostavljene interese, biće nam težih stvari u budućnosti. Za nas je bitno da ne zavisimo više od prištinske dobre volje, što je pozitivna promjena, već i od onoga koliko smo mi spremni da određene stvari uradimo, kada govorimo o evropskom putu – poručio je Vučić.
Bivši diplomata Zoran Milivojević podsjeća da je Priština ušla u dijalog u vezi sa pitanjima od životnog značaja.
– Jedno od tih pitanja je i pitanje nestalih. Kako se dalje budu odvijali pregovori tako će doći na dnevni red i teme na kojima insistira druga strana uz podršku EU, a to je, recimo, ulazak Kosova u međunarodne institucije. Vidjećemo dokle ćemo doći – analizira Milivojević.
Predsjednik Centra za regionalizam da je najspornija tačka evropskog predloga u kojoj se predviđa ulazak Kosova u međunarodne institucije.
– EU je, po svemu sudeći, namerno umotao implicitno priznanje Kosova u deset članova da građani ne znaju o čemu se tu radi. Mi se uglavnom hvatamo za formu, a ne suštinu. Svakako da će razgovori na tu temu biti najteži dio pregovora – ocenjuje Milivojević.
Da li se očekuje konačan dogovor ove godine?
Uoči razgovora u Briselu i na Ohridu u javnosti se provlačila želja zapadnih zvaničnika da se sve u vezi sa evropskim planom za rješenje kosovskog pitanja završi tokom ove godine jer sljedeće godine EU i SAD očekuju izbori.
Ipak, Vučić smatra da to neće tako brzo ići. Kako je rekao, tek je počeo proces formiranja ZSO, a koliko će da traje “ne zna”.
– I ako me pitate, dobro je što ne piše završiće se za 15 dana, poslije 15 dana ovo zato što bi to dovelo sve u propast posle dva roka. I to smo im i jedan i drugi rekli. Ajde bre ljudi, nemoguće je. Nema rokova, dobro, zato neće da nam otvaraju mnogo klastera, poglavlja, šta ja tu da radim kao da do sada jesu. Ali smo mi na evropskom putu i mi smo dobro iskoristili sve i za dobre zakone i u pravosuđu i za snaženje demokratskih institucija i posebno za privlačenje investicija. To je ono što je najvažnije “use i u svoje kljuse”, ali nam je potrebna interakcija sa svetom pozitivna da bismo napravili najbolji mogući prostor za njihov dolazak ovde – rekao je Vučić.
I bivši diplomata Zoran Milivojević smatra da rokovi u pregovorima nemaju nikakvog smisla.
– To što zapadni zvaničnici insistiraju da se sve završi tokom ove godine nema zdravu osnovu. Svakako je bolje imati dijalog nego nemati. Jer dijalog omogućuje visok stepen bezbjednosti i ostajanje na evropskom putu. Sve drugo nisu stvari koje se presjecaju preko koljena. Ono što je bitno jeste da Srbija nije odgovorna za nastavak dijaloga nego Priština koja mora prvo da osnuje ZSO. Ako se u Prištini pomire da Srbija neće priznati nezavisnost Kosova može se napredovati u dijalogu o životnim pitanjima – zaključuje Milivojević.
S druge strane, predsjednik Centra za regionalizam tvrdi da ako ove godine ne dođe do potpunog sporazuma Beograda i Prištine onda od tog sporazuma neće biti ništa.
– Sljedeće godine su izbori u EU i SAD-u zato mislim da će Zapad insistirati na prioritetnim zadacima i rješenjima tokom ove godine. Takođe, diktiraće tempo i redosled poteza – analizira Popov, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu