Društvo

SUBVENCIJE VEĆE OD PROFITA Željeznice uzmu gotovo svu dobit javnih preduzeća

U budžet Republike Srpske manje se slije novca od dividende nego što poreski obveznici izdvoje novca za rad javnih kompanija.

SUBVENCIJE VEĆE OD PROFITA Željeznice uzmu gotovo svu dobit javnih preduzeća
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

Tako je, po podacima koje je Srpskainfo dobila od Ministarstva finansija ES, u protekle dvije godine, u 2017. i 2018. godini, u budžet RS uplaćeno 61,1 milion konvertibilnih maraka od dividende, odnosno od javnih preduzeća koja su poslovala profitabilno.

Istovremeno je iz budžeta isplaćeno oko 66,4 miliona konvertibilnih maraka kroz subvencije javnim preduzećima, a samo su nas „Željeznice RS“ u protekle dvije godine koštale 50 miliona maraka.

Aerodromu Banjaluka se godišnje izdvaja po 1,9 miliona KM, dok su „Šume RS“ dobile dva miliona KM, „Pošte RS“ milion KM, RTRS pet miliona KM, a agencija Srna 3,6 miliona maraka.

Istovremeno, u budžet dividendu uplaćuju fondovi kojima upravlja Investiciono-razvojna banka RS (Akcijski, stanovanja i za restituciju),  te Penzijski rezervni fond koji upravlja akcijama PIO.

Neminovna reforma

Osim toga, u Ministarstvu finansija RS  kažu da su u 2017. godini dobili dividendu još od „Autoputeva RS“, „Elektroprenosa BiH“, „Hemofarma“ i „Gas Resaa“, dok su u 2018, osim fondova, dobili još od profitabilnog poslovanja „Hemofarma“.

Po informacijama koje smo dobili iz IRB, od društava koja su u većinskom vlasništvu Akcijskog fonda RS dividendu su u prethodnim godinama isplaćivala društva iz sistema „Elektroprivrede RS“, „Gas promet“ AD Istočno Sarajevo-Pale i  „Šume RS“ AD Sokolac.

Ministarka finansija RS Zora Vidović kaže za Srpskainfo da je neminovna reforma javnih preduzeća u Republici Srpskoj i da se ona treba posmatrati kroz tri segmenta.

Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija
Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija

Prvi segment su javna preduzeća koja opterećuju ili traže dodatan novac iz budžeta RS, kao što su ŽRS – objašnjava ona.

Proces reforme ŽRS sprovodi se u skladu sa usvojenim Programom restrukturiranja, koji je pripremljen u saradnji sa ekspertima Svjetske banke. Tokom 2018. godine završen je postupak odobrenja kreditnog zaduženja kod Svjetske banke u iznosu od 51,3 miliona evra. Restrukturiranje se realizuje kroz tri komponente: vlasničko, finansijsko i organizaciono restrukturisanje. Vlasničko restrukturisanje će se postići kroz konverziju duga, koji ŽRS imaju prema Vladi RS po osnovu inostranih kredita koje Vlada otplaćuje u njihovo ime, u kapital.

Pročitajte još

Akcije

Na ovaj način će Republika Srpska postati vlasnik više od 99 odsto akcija ŽRS, nakon čega će se pristupiti otkupu akcija manjinskih akcionara. Finansijsko restrukturisanje podrazumijeva izmirenje obaveza prema Poreskoj upravi RS do kraja 2018. i izmirenje obaveza prema radnicima za naknade za prevoz, topli obrok i regres za period 2011-2016, što će dati osnovu za vlasničko restrukturiranje, te finansiranje informatizacije Društva.

Organizaciono restrukturisanje će se provesti kroz smanjenje broja zaposlenih, razdvajanje poslova infrastrukture i poslova operacija na računovodstveno odvojene organizacione cjeline, te kroz formiranje profitnih centara od pojedinih organizacionih dijelova preduzeća.

Drugi dio javnih preduzeća su, kako kaže Vidovićeva, komunalna javna preduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, čije reformisanje je potrebno hitno započeti.

Treći dio su strateška javna preduzeća od kojih se očekuje da budu izuzetno profitabilna i budu jedan od izvora prihoda budžeta, čija reforma mora da bude pažljivo sprovedena u cilju efikasnijeg i produktivnijeg poslovanja, a sve sa ciljem ostvarivanja značajnije dobiti.

– Naravno, najznačajnija je ERS, koja pozitivno posluje i u kojoj su već počele određene strukturalne reforme. Unapređenje pravnog okvira u skladu s Ugovorom o energetskoj zajednici zahtijeva da se izvrši restrukturiranje ERS u skladu sa Energetskim paketom EU za električnu energiju. Osim toga, potrebno je uskladiti rad velikih postrojenja za sagorijevanje, u prvom redu termoelektrana, sa preuzetim standardima EU i Akcionim planom za smanjenje emisija iz velikih ložišta – objašnjava Vidovićeva.

Interesi

Takođe, kako ona kaže, postoji plan za reformu Investiciono-razvojnu banku i Garantni fond kako bi u jednom dijelu kreditne linije koje idu prema privredi bile još povoljnije, a u drugom dijelu da se poboljša upravljanje društvima koja se nalaze u IRB-u, portfeljom imovine koja se nalazi u Akcijskom fondu i Fondu za restituciju Republike Srpske. Već je imenovana radna grupa za ovu reformu.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Banjaluka Marko Đogo kaže da je teoriji moguće da javna preduzeća kod nas postanu profitabilna i da njihov rad ne zavisi direktno od pomoći iz budžeta RS.

– Pitanje je samo da li može svijest o opštem dobru da nadjača druge interese – ističe Đogo.

Po njemu, ERS mora da bude nosilac razvoja, što je nemoguće u situaciji u kojoj cijene električne energije nisu tržišne i u kojoj ima znatan broj viška zaposlenih.

– Po meni, treba napraviti socijalnu kartu i vidjeti ko treba da plaća jefitiniju struju, odnosno koga treba subvencionisati, a ostali treba da plaćaju tržišnu cijenu. Ako bi se broj radnika sveo na optimalan nivo, onda bi ERS dobila prostor za nova ulaganja i pokretanje značajnijih investicija – dodaje Đogo.

Registrovano 235 javnih preduzeća

U Republici Srpskoj registar javnih preduzeća vodi Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge. Po njihovim podacima, u Republici Srpskoj je registrovano 235 javnih preduzeća. Registar je javan i nalazi se na sajtu APIF-a.

Premijer RS Radovan Višković naglasio je kako će Vlada da insistira da javna preduzeća budu izvor za finansiranje budžeta, a ne potrošači novca poreskih obveznika.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije