Ruske snage opkolile su neke ukrajinske gradove a civilna područja se svakodnevno bombarduju dok posmatrači i svjedoci optužuju Moskvu za ratne zločine. Sjedinjene Američke Države procjenjuju da je u sukobu ubijeno preko 7.000 ruskih vojnika, dok NATO kaže da je čak 40.000 ili ubijeno ili zarobljeno ili su dezertirali. Prema Ujedinjenim nacijama, rat je napravio štetu od 63 milijarde dolara a ubijeno je najmanje 1.179 civila dok je 3,9 miliona pobjeglo iz Ukrajine. Ovo su bile najbrže masovne migracije u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Dok se sukobi nastavljaju – baš kao i pregovori – svjetski lideri i javnost spekulišu kako bi ovaj konflikt mogao da se razriješi. Stručnjaci koji pažljivo posmatraju rusku invaziju iznijeli su za Biznis insajder četiri načina na koja bi ona mogla da se okonča.
Smatra se da je poražena Ukrajina pod ruskom kontrolom krajnji cilj predsjednika Vladimira Putina. Sa svime što je uložio u ovaj rat – hiljade vojnika i oružja – djeluje malo vjerovatno da bi se olako zadovoljio nečim manjim od toga. Da bi pobijedio Ukrajinu, Putin bi morao da otjera ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovu administraciju sa vlasti.
Neki eksperti kažu da je jedini način da Putin porazi Ukrajinu uništavanje velikih razmjera, ali da čak i tada taj cilj može biti van domašaja. Kristofer Čivis, direktor Američkog državnog programa Fondacije Karnegi, procjenjuje da bi Putin, ne bi li postavio marionetsku vladu, morao da “napravi primjer” od ukrajinskih gradova poput Harkova i Marijupolja, da ih vojno nadvlada i ostavi u ruševinama, slično kao u Alepu u Siriji i Grozniju u Čečeniji. A onda bi Putin, kaže Čivis, zaprijetio da će uništiti prestonicu Kijev. Odatle bi mogao da uspostavi svoju marionetsku vladu u Ukrajini.
Ali, put ka uspješnom postavljanju marionetske vlade uvelike bi ometali sami Ukrajinci, koji su do sada pokazali da nisu voljni da se predaju ruskoj kontrolu. Takođe, kako ukazuje Vašington post pozivajući se na istraživanje profesora Aleksandera Daunsa sa Univerziteta Džordž Vašington i Lindzija O’Rurka sa Koledža Boston, skoro dvije trećine lidera postavljenih na taj način, u marionetskim vladama, je ili ubijeno ili nasilno svrgnuto.
U međuvremenu, ruska vojska nastavlja ofanzivu na Marijupolj koji je ostavljen u ruševinama a njegovi stanovnici zarobljeni bez hrane, vode ili grijanja. Rusija takođe gubi teren oko Kijeva i očigledno pokušava da tu ojača svoje pozicije dok njeni zvaničnici govore da prebacuju fokus na istočni region, kako je u petak rekao američki odbrambeni zvaničnik.
Povlačenje Rusije
Tokom proteklih pet nedjelja Ukrajina je pružila žešći otpor Rusiji nego što su stručnjaci očekivali. Ruska vojska u svakom pogledu zasenjuje ukrajinsku – do te mjere da ih porede sa Davidom i Golijatom – ali ipak nije uspjela da preuzme nijedan od većih ukrajinskih gradova, uključujući Kijev.
Jedan od načina na koji bi rat mogao da se okonča je povlačenje ruskih snaga. Ali, stručnjaci smatraju da je to malo vjerovatno.
– U Rusiji se loše stvari dešavaju vladarima koji gube ratove. Posljednji vladar koji je izgubio rat bio je svrgnut i pogubljen – rekao je Mark Kansijan, penzionisani pukovnik i savjetnik Centra za strateške i međunarodne studije, odnoseći se na posljednjeg ruskog cara Nikolaja II.
Mirovni sporazum
Ovo je jedan od vjerovatnijih načina na koji bi sukob mogao da se privede kraju. Svaki održivi mirovni sporazum između dvije zemlje vjerovatno bi počivao na neutralnosti Ukrajine, drugim riječima na obećanju Kijeva da se neće priključiti zapadnim bezbjednosnim grupama kao što je NATO. Putin je rekao da na ukrajinsko nastojanje da uđe u NATO gleda kao na pretnju ruskoj bezbjednosti. Ukrajinski pregovarači su u utorak na pregovorima ponudili garanciju da nikada neće ući u NATO.
Drugi važan faktor kod mirovnog sporazuma bio bi suverenitet Donbasa i Krima. Na početku invazije Putin je zvanično priznao nezavisnost Luganjska i Donjecka, separatističkih ukrajinskih regiona. Ruske snage su zauzele Krim zajedno sa crnomorskom lukom Sevastopolj 2014. Prema Kansijanu, mirovni sporazum bi vjerovatno uključio nastavak de fakto vladavine Rusije nad Donbasom.
– Mislim da bi mogli da naprave neki aranžman prema kojem Ukrajina ne priznaje gubitak Donbasa a Rusi zadrže status kvo sa svoja dva autonomna regiona. Drugim riječima, ostaje neriješeno – istakao je Kansijan.
Sukob sa NATO
Do sada su saveznici NATO pokušavali a podrže Ukrajinu a da se direktno drže dalje od konflikta. SAD i druge članice alijanse slali su oružje, municiju, medicinske zalihe i vojnu opremu Kijevu, ali su rekli da neće poslati svoje trupe. Takođe su odbili da uvedu zonu zabrane leta što su Zelenski i ukrajinski zvaničnici više puta tražili. Ali, nametnuli su Rusiji sankcije bez presedana, prenosi Blic.
Ako bi se NATO direktno umiješao u sukob, mogućnost širenja destrukcije van Ukrajine i čak nuklearnog rata bi porasla. Američki predsjednik Džo Bajden je u četvrtak rekao da bi NATO direktno odgovorio na konflikt ukoliko bi Putinove snage upotrebile hemijsko oružje. Bajden je takođe rekao da bi priroda tog odgovora zavisila od načina na koji je korišćeno hemijsko oružje.
Biznis insajder podsjeća da su se do sada u istoriji dvije nuklearne sile samo jednom direktno sukobile jedna sa drugom. Sukob se odigrao 1999. između Indije i Pakistana i nije eskalirao dalje od konvencionalnog rata. Hladni rat između Zapada i Sovjetskog saveza, na primjer, uvelike se odvijao preko posrednih snaga koje su podržavale supersile.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu