Društvo

SUMNJE U VIJESTI O KORONI Nauka neuvjerljiva, povjerenje izigrano, građani negoduju

Samo lažete i lažete. Zar možete biti toliko dosadni i lagati više? Kažite koliko para dobijate za plasiranje lažnih informacija? Jest’ im se svidio kriminal u jeku „pandemije“, pa ne odustaju, pišu kovid i kad je alergija. Jesu dosadni više s koronom. Gdje su te zaražene osobe, lažete sami sebe za pare, a ne liječite ostale bolesti, plasirate samo koronu, a niko vam ne vjeruje.

SUMNJE U VIJESTI O KORONI Nauka neuvjerljiva, povjerenje izigrano, građani negoduju
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Ovakve komentare već danima korisnici društvenih mreža u BiH ostavljaju na gotovo sve vijesti koje mediji iz BiH, ali i regiona, objave u vezi s pandemijom virusa korona. Bilo da se radi o kratkoj vijesti o broju potvrđenih novih slučajeva zaraze ili o nekoj izjavi stručnjaka u vezi s tom situacijom, građani na mrežama uglavnom reaguju sa nepovjerenjem, prozivkama, pa i uvredama. Većina ljudi je i u „stvarnom životu“ zasićena vijestima o koroni, te u pitanje dovodi kako zvanične informacije koje se objavljuju u vezi sa ovom krizom, tako i mjere koje se zbog toga donose.

Manjak informacija

Stručnjaci kažu da je sve to rezultat djelovanja brojnih činilaca, među kojima je na prvom mjestu poljuljano povjerenje.

Širom svijeta je od ranije nastupio fenomen krize povjerenja u autoriteret, a to je možda samo više izraženo za vrijeme ove krize u vezi s virusom korona, zato što je to kriza koja je uticala zdravstveno, socijalno, ekonomski na sve ljude. Ljudi osjećaju egzistencijalnu ugroženost, a u situaciji kada imamo manjak informacija ili mnogo dezinformacija, kao u ovoj situaciji, to dovodi do izraženijeg nepovjerenja – kaže za Srpskainfo komunikolog Mladen Bubonjić.

Pročitajte još

Po njegovim riječima, do manjka pouzdanih informacija i plasiranja toliko dezinformacija, poluinformacija i neprovjerenih informacija dolazi i zbog toga što je ovo potpuno nova situacija za čovječanstvo, koje se prvi put susreće s virusom koji je zahvatio cijeli svijet, te je mnogo i nepoznanica.

Ni naučnici „nisu načisto“

Problem je, kaže, to što ni naučnici „nisu načisto“ u vezi sa ovim virusom, pa ni objašnjenja i informacije koje dolaze do javnosti nisu uvjerljiva.

– Bilo bi dobro da stručnjaci epidemiolozi i infektolozi izađu i da samo pročitaju ono što u udžbenicima piše, odnosno da jasno narodu, recimo, kažu zašto se u određenoj situaciji proglašava vanredno stanje i uvode restriktivne mjere, a u drugim ne. Puno bi manje bilo dezinfomacija i stvaranja te netrpeljivosti kada bi samo ono što nauka kaže jasno i decidirano iznijeli u javnost. Kada to izostane, sve je više sumnje u javnosti, sve je više nepovjerenja i ljudi reaguju gotovo u afektu, defanzivno i na način da kritikuju svaku njihovu informaciju, pa čak i one koje im mogu biti korisne i koje su adekvatne i pravovremene. Ako tome dodamo silne priče o netransparentnim nabavkama opreme, lijekova i respiratora, ljudi gube povjerenje ne samo u institucije, već što je veoma pogubno, u nauku uopšte – smatra Bubonjić.

Protivrječnosti

Kod nas je rastu nepovjerenja doprinijela i činjenica da i ponašanje nadležnih, ali i uticajnih ljudi, nije bilo usklađeno s njihovim izjavama.

– Imali smo, recimo, u Srbiji i Hrvatskoj element izbora koji je uticao na izjave. U Srbiji imate članove stručnog tima koji daju vrlo oprečne izjave, jedni druge demantuju i to ljude zbunjuje. S druge strane, dovodi u sumnju i pitanje njihove kompetencije. Mnogo toga je i olako izrečeno, kao to da je sasvim u redu da glasate, da to nije velika opasnost, ili da dopustite derbi s 20.000 ljudi. Kada imamo te neusklađenosti i protivrječnosti, a sama korona je takva da postoji velika doza nepoznanice, povjerenje se lako poljulja. Kod nas su nadležni bili poprilično ujednačeni i nije bilo takvih iskakanja, tako da je kod nas malo veće i povjerenje, ali sa druge strane, mi smo navikli da se oslanjamo i gledamo prema Srbiji. Više smo skloni da vjerujemo njima, posebno kada su u pitanju ljekari – ističe psiholog Slađana Cvjetković.

Foto: Slađana Cvjetković/ustupljena fotografija
Foto: Slađana Cvjetković/ustupljena fotografija

Dodaje da je poseban problem ponašanje javnih ličnosti, koje su u ovoj situaciju pravile žurke i „prebolijevale“ koronu za pet dana.

„Navikli smo da neko misli za nas“

– Na početku pandemije su nastupi struke bili vrlo dramatični, u smislu da nas očekuje nešto nepoznato, što nas ugrožava i postoji šansa da to ugrozi zdravstveni sistem. I same mjere su bile mnogo represivnije u smislu zaštite zdravlja, a država je brinula o našem zdravlju, pa smo imali preporuke, zabrane kretanja i slično. Onda je to naše prvo iskustvo bilo da smo dosta dobro prošli, izbjegli italijanski scenario, a zahvaljujući i tim mjerama zaštite. To nas je nekako opustilo u smislu da se čovjek, ipak, može zaštititi. Međutim, i ukidanje mjera je došlo lako i brzo u odnosu na naša očekivanja, pa je i to zbunilo ljude, a dovelo i do sumnje da li je sve to bilo baš toliko opasno. Sve to utiče na ljude. Sada imamo novu situaciju, da je odgovornost za naše zdravlje s države prebačena na nas lično, a to nam je opet novo, jer smo mi navikli da drugi brinu o nama. Mi smo takvo podneblje da smo navikli da neko razmišlja umjesto nas i da prebacujemo odgovornost na lidere – opisuje Slađana Cvjetković.