Globalno usporavanje bi potencijalno moglo da nanese veću štetu od finansijske krize 2008. i pandemije koronavirusa u 2020. godini, upozorio je UNCTAD u svom Izvještaju o trgovini i razvoju za 2022. Svi regioni će biti pogođeni, ali zvona za uzbunu najviše zvone za zemlje u razvoju, od kojih se mnoge približavaju neizmirenju duga, navodi se u izvještaju.
– Moramo da upozorimo da smo možda na ivici globalne recesije izazvane politikom. Još uvijek imamo vremena da se povučemo sa ivice recesije. Ništa nije neizbježno. Moramo da promijenimo kurs. Pozivamo tada na pragmatičniju kombinaciju politika koja primenjuje strateške kontrole cijena, vanredne poreze, antimonopolske mjere i strože propise o špekulaciji roba. Ponavljam, pragmatičnija mješavina politika… Takođe moramo da uložimo veće napore da okončamo špekulacije cijenama roba, rekla je generalni sekretar UNCTAD Rebeka Grinspan.
Prognoza je mračna u cijelom regionu, navodi se u izvještaju UNCTAD. Ovogodišnje povećanje kamatnih stopa u SAD smanjiće procjenjenih 360 milijardi dolara budućeg prihoda zemalja u razvoju, isključujući Kinu, dok su neto tokovi kapitala za zemlje u razvoju postali negativni.
– Zemlje u razvoju sada finansiraju razvijene. Povećanja kamatnih stopa od strane naprednih ekonomija najteže pogađaju najugroženije. U oko 90 zemalja u razvoju ove godine su njihove valute oslabile u odnosu na dolar – navodi se u izvještaju.
Istočna i jugoistočna Azija će imati stope rasta ispod onih u pet godina prije pandemije. UNCTAD očekuje rast istočne Azije od 3,3 odsto ove godine, u poređenju sa 6,5 odsto prošle godine. Skuplji uvoz i ublažavanje globalne potražnje za izvozom, kao i usporavanje Kine, takođe će izvršiti dodatni pritisak na taj dio regiona, navodi se u izvještaju. Dugovi rastu u južnoj i zapadnoj Aziji. Šri Lanka je zapala u državni bankrot, Avganistan je i dalje u dugovima, a Turska i Pakistan se suočavaju sa rastućim troškovima vezanim za obveznice.
Ova situacija je rezultat žurbe da se fiksiraju kamatne stope nakon godina ultraniskih stopa s kojima kreatori globalne politike, u tom periodu, nisu uspjeli da podignu inflaciju ili da generišu zdraviji ekonomski rast, dodaje UNCTAD.
– Fokusiranjem isključivo na monetarnu politiku – bez rješavanja pitanja ponude u trgovini, energiji i tržištima hrane – kriza troškova života može se dodatno pogoršati. U uslovima trenutnih izazova u lancu snabdevanja i rastuće neizvjesnosti, gdje monetarna politika sama po sebi ne može bezbjedno da smanji inflaciju, pragmatizam će morati da zameni ideološki konformizam u vođenju predstojećih političkih poteza – navodi UNCTAD.
UNCTAD je predložio da zemlje razmotre mogućnost povećanja plata i nastave da otvaraju radna mjesta. Takođe bi trebalo da bude više javnih ulaganja u ekonomsku i socijalnu infrastrukturu kako bi se povećala zaposlenost i produktivnost, poboljšala energetska efikasnost i smanjile emisije gasova staklene bašte. Vlade bi trebalo da razmotre poreske reforme, uključujući veće poreze na bogatstvo i ekstra prihode, smanjenje regresivnog poreza i rupa u zakonu i suzbijanje poreskih rajeva koji pogoduju firmama i pojedincima sa velikim bogatstvom, navodi se u izvještaju, prenosi Mondo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu