Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

SVA BIZARNA SUJEVJERJA Mnogi žive po principu “ako baba kaže da tako treba, onda i treba”

Društvo
Autor:

Foto: Shuterstock

“U novu godinu ću ući bez dugova” tipično pretpraznično obećanje koje sebi dajemo jer, vjeruje se da tako treba. Ili ono svakodnevno: “da kucnem u drvo, da ne čuje zlo”, “Ako razbijem ogledalo očekuje me sedam godina nesreće”. Mada će neki reći da su to samo “bapske priče”, mnogi od nas ipak posežu za ovakvim “malim ritualima”.

Sujeverje naročito dolazi do izražaja u trenucima ljudske nemoći i kriznim situacijama, kada ljudi posežu za najrazličitijim alternativama kako bi se zaštitili. Taj strah, kaže etnolog, prisutan je u svim generacijama, a danas kada smo “bombardovani” lošim vijestima nerijetko biva zloupotrebljen.

Bijeli luk, crven konac, različite čarape

Ljudi su najranjivi kada je riječ o onima koji su nam najsvetiji – djeca, te činimo sve za šta se vjeruje da može da ih zaštiti od zlih uticaja.

– Kada se dijete rodi majke im vezuju crveni vuneni konac oko ruke, a danas postoje i razne crvene brojanice koje se nose kao amajlije za koje se veruje da će zaštiti dijete od svega što bi moglo da mu naudi. Tako, recimo kad se dijete negdje povede oblače mu se različite čarape, takođe bijeli luk se stavlja u džep kao neka vrsta amajlije i to je sve bilo sasvim prirodno za ponašanje mišljenja ljudi u prošlosti – objašnjava etnolog Vesna Marjanović i dodaje:

– Ako baba kaže da tako treba, majka će to uraditi. Često sam na terenu čula mišljenja majki koje kažu: “Ne može da naškodi djetetu, pa zašto ne bih primjenila, može da bude samo pozitivno”. I one zaista podsvjesno vjeruju da na taj način utiču da će dijete zaštiti od svakog zlog pogleda.

Prosipanje vode kada student krene na ispit ili oblačenje odjevnih predmeta naopako jesu naši lični rituali i mikronavike koje, kako kaže Vesna Marjanović, jesu imale simboliku u daljoj prošlosti, a u savremenom dobu svele su se na trivijalne stvari da se sačuvamo.

Ranije su se sujeverja u velikoj mjeri razlikovala u odnosu na dijelove teritorije zemlje, ali je danas, smatra sagovornica, ta razlika sve tanja jer se narodi sve više miješaju.

– U prošlosti se vjerovalo da pojedinca može da sačuva neko ko je potpuno suprotan, bilo religijski ili entitetski. Recimo, kada je vojnik polazio u vojsku odlazilo se kod hodže po amajliju. Toga nije bilo u centralnoj Srbiji, ali je karakteristično bilo za Sandžak i Bosnu – objašnjava etnolog.

Baksuzan dan

Petak 13, crna mačka, prolazak ispod merdevina – sujeverja koja su kod nas uvedena jer, prema riječima Vesne Marjanović, nisu dio naše tradicije a danas predstavljaju ustaljeno ponašanje.

Za milione ljudi širom svijeta petak 13. je baksuzan dan u godini i predznak loše sreće. Odlažu se poslovi, putovanja, operacije, ne izlazi se iz kreveta i dok su etnolozi saglasni u teoriji da je riječ o čistom praznoverju, psiholozi su čak osmislili dijagnozu za takav osećaj – paraskavedekatrjafobija ili strah od petka 13.

Strah od petka 13. opisan je u mnogim horor filmovima, a tradicija širenja strepnje na taj dan, ponavlja se iz godine u godinu.

Dok istoričari ne mogu da utvrde kako je došlo do stvaranja ove, sada već tradicije, mnogi vjeruju da potiče od čuvene “Tajne večere” i njenih 13 gostiju koji su sjeli za sto u petak, dan prije Hristovog raspeća. Juda, koji je bio izdajnik, bio je 13. osoba za stolom.

Nasljeđena praznovjerja kao opterećenje

– Sujevjerja su dio korozivnog stila življenja, odnosno nemoć da se odgovori na pitanja koja nas okružuju – ocenjuje za Blic sociolog Ratko Božović.

– To su strahovi doneseni od naših djedova i baba i naizgled prošlosti, koji su došli kao neočekivani vjetar koji nas stalno opominje i uznemirava. Iracionalna uvjerenja imaju jednu dimenziju koja je nasljeđena kao jedno, rekao bih, opterećenje ili nagon koji dolazi od arhetipskih struktura – kaže sociolog Božović i dodaje:

– Ono što nije zasnovano na temelju znanja može da proizvede poziciju koja je dio sistema konfuzija koje se javljaju u ljudskoj složenosti. To je metodološki problem. Ne možete racionalno odgovoriti na pitanja koja nas okružuju a tiču se iracionalnih uvjerenja.

Raste obrazovanje, opada sujevjerje

Sa porastom obrazovanja sujevjerje, smatra sociolog Božović, “gubi” na značaju, te tako, ubrzan način zivota savremenog čovjeka implicira nedostatak bavljenja iracionalnim uvjerenjima.

U moru najrazličitijih sujeverja donosimo vam ona najrasprostranjenija u narodu.

Kucanje u drvo – “Da ne čuje zlo”

Jedno od omiljenih sujeverja jeste kucanje u drvo. Vjeruje se da se to radi kada se govori o nečemu dobrom, pa se tom prilikom izgovara čuvena rečenica: “Da ne čuje zlo”. Ovo počiva na starom vjerovanju da su bogovi živjeli u drveću. Kada je neko dolazio da moli za nešto, ritual je zahtjevao da najprije dodirne koru. Postojalo je i vjerovanje da oko drveća oblijeću duhovi koji su ljubomorni na ljudsku sreću, a kucanje u stablo imalo je svrhu da zagluši uši duhovima, kako ne bi čuli lijepe želje.

U srednjem vijeku u Evropi kada je počela histerija o vješticama, ulične mačke su često njegovale i hranile siromašne stare dame, koje su kasnije optuživane za vještičarenje. Tako su njihove mačje saputnice, od kojih su neke bile crne, smatrane krivim za vještičarenje. Zapravo mačka je nepravedno optužena.

Ipak, veći dio svjeta smatra da vas očekuje neprijatnost ukoliko vam put pređe crna mačka. Iako se crna mačka od drugih mačaka ne razlikuje po osobinama već samo po boji, ljudi su joj vjekovima pripisivali osobine zla. Neki narodi su je slavili kao svetu životinju, dok su je drugi čak i spaljivali. Iako je civilizacija značajno napredovala, i dalje postoje ljudi koji pljuju, krste se i vraćaju tri koraka unazad, kad im crna mačka pređe put. Iako ovo zaista zvuči i izgleda smiješno, sujevjerni ljudi su sigurni da su na ovaj način otjerali “maler”.

Razbijeno ogledalo donosi sedam godina nesreće

Vjerovanje o tome da isprekidan odraz donosi nesreću postojalo je još prije nego što je ogledalo izmišljeno: ako bi odraz u jezeru bio iskrivljen, vjerovalo se da to donosi lošu sreću, pošto se smatralo da se duša vidi u odrazu. To da razbijeno ogledalo donosi baš sedam godina nesreće ideja je Rimljana koji su vjerovali da se čovjek regeneriše svakih sedam godina.

Prolazak ispod merdevina donosi lošu sreću

Položaj merdevina je u trouglu, a to je znak za život. A kada prolazimo kroz trougao, izazivamo sudbinu, uključujući i duhove koji žive ispod merdevina, a opet uključujući i zle duhove kojima se to neće svidjeti. Ako baš morate proći ispod merdevina, možete se zaštititi i to tako da stavite palac između kažiprsta i srednjeg prsta (mislimo na prste iste ruke) ili cijelim rukama i dlanovima napraviti znak kruga. Egipćani su smatrali trougao svetim, a od merdevina naslonjenih na zid stvaraju trougao i stoga nije u redu prolaziti kroz njega.

Sjedenje na ćošku stola

Koliko puta su vam rekli :”ne sedi na ćošku stola, nećeš se udati”! Ma koliko mlade žene bile emancipovane, skoro svaka se posle tih upozorenja makar malo skloni u stranu. Vjerovanje vuče korijene iz 18. vijeka, kada su umjesto ovalnih stolova, koji simbolišu porodičnu harmoniju, u upotrebu ušli ćoškasti, a ćošak, kao trn ili bodež, viđen je kao simbol razdora.

Ne otvarajte kišobran u kući

Vjeruje se da činom otvaranje kišobrana u kući priziva bijeda u porodici. Ne samo zbog toga što se često otvarao kada je curila voda kroz krovove, nego i zato što je podsjećao na baldahin, koji je nosio sveštenik kada je vjernicima radio poslednje pomazanje prije smrti.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO