Kolumne

Svako se o sebi zabavio

Uvoz mesa u BiH i u 2022. cvjeta nesmanjenim intenzitetom, čime je nastavljen potop domaće hrane.  

Svako se o sebi zabavio
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA

Za samo pola godine izvezli smo skoro sedam puta manje mesa i klaoničkih proizvoda nego što smo uvezli, a riječ je o 30 miliona kilograma koje smo platili skoro 183 miliona KM.

Dok strani proizvođači zadovoljno trljaju ruke jer je očigledno da vlast u BiH ni prstom neće mrdnuti da ograniči prekomjerni uvoz, domaći farmeri se posljednjim atomima snage koprcaju da ostanu u igri. Zbog nemogućnosti da prodaju ono što uzgoje, mnogi od njih već su drastično smanjili broj svinja i junadi, dok je dobar dio na svoje štale stavio katanac, i to za sva vremena.

Zato u pojedinim mesnicama koje stoku nabavljaju od ono malo seljaka što još bitišu, kilogram telećeg buta košta 31, a plećke 28 KM, čime su oboreni svi dosadašnji rekordi u koštanju ovog mesa. Kilogram junećeg buta otišao je na 22, a svinjski se prodaje 11 KM po kilogramu, što je, opet, i podnošljivo s obzirom na to da pileći file plaćamo po 14 maraka.

Mesari priznaju da je meso preskupo, ali da nemaju izbora nego da drže ovakve cijene, s obzirom na nedostatak domaće stoke na tržištu. Ne kriju da im promet pada, ali da ne bi imali nikakve računice da meso jeftinije prodaju.

Da bi spasli svoju kožu, domaći poljoprivrednici traže destimulisanje uvoza posebnim carinama i taksama, kako bi građani što više kupovali teletinu, junetinu ili svinjetinu proizvedenu na ovim prostorima. Zbog svojih problema, naravno, i ne razmišljaju kako bi to „sjelo“ ljudima naviknutim na prilično jeftinije meso iz Evrope.

Pročitajte još

U slučaju ograničenja uvoza, a s obzirom na slabu domaću ponudu,  veoma lako bismo se mogli suočiti i s nestašicom, dok bi ono mesa iz domaće proizvodnje što završi u mesnicama i trgovinama sigurno bilo još skuplje.

Svi znamo da nam iz uvoza ne dolazi bogzna kakav kvalitet, ali je građanima u ovim teškim vremenima ipak najbitnije da ono što kupuju nije skupo. Zato oni s tanjim novčanicima i jesu redovne mušterije marketa u kojima se teleća plećka iz uvoza može kupiti za 18, juneći vrat za 14, a junetina s kostima za 11 KM.

Jeste da bi zauzdavanje prekomjernog uvoza, vremenom, vjerovatno dovelo do obnove domaćeg stočnog fonda, ali bi za običnog čovjeka to bio period mjeren svjetlosnim godinama.

Tačnije, dok bi domaći farmeri stali na noge i cijene prilagodili platežnoj moći većine stanovništva, mnogi građani ne bi imali izbora nego da pređu u vegetarijance.

Državu, očigledno, ne interesuju nijedna karika u ovom lancu nesretnika, čim imamo situaciju da poslovanjem i životom u BiH niko među „običnima“ nije zadovoljan.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije