Međunarodni krivični sud već je otpočeo istragu da li su u Ukrajini počinjeni ratni zločini i oformio je tim koji bi trebalo da prikupi dokaze od tome.
Šta je ratni zločin?
Iako možda ne djeluje tako, čak i u ratu “postoje pravila”. Oni su sadržani u ugovorima Ženevske konvencije i nizu drugih međunarodnih zakona i sporazuma.
Civili ne mogu biti namjerno napadnuti – kao ni infrastruktura koja je od vitalnog značaja za njihov opstanak.
Neko oružje je zabranjeno zbog neselektivne ili užasne patnje koju izaziva – kao što su protivpešadijske mine i hemijsko ili biološko oružje.
O bolesnima i ranjenima se mora brinuti – uključujući i ranjene vojnike, koji imaju prava kao ratni zarobljenici.
Teška krivična djela kao što su ubistvo, silovanje ili masovni progon grupe poznata su kao “zločini protiv čovječnosti”.
Šta je genocid?
Genocid je definisan u međunarodnom pravu kao namjerno, potpuno ili djelimično uništavanje nacionalnih, etničkih, rasnih i religijskih grupa.
Kao takav, genocid je poseban ratni zločin koji je gori od nezakonitog ubijanja civila. Potrebno je dokazati da je postojala namjera da se uništi određena grupa.
Koje su optužbe za ratne zločine u Ukrajini?
Istražitelji i novinari su pronašli ono što se čini kao dokaz o namjernom ubijanju civila u Buči, gradu na periferiji Kijeva, i drugim obližnjim oblastima.
Ukrajinske snage kažu da su pronašle masovne grobnice i da postoje dokazi da su civili ubijeni nakon što su im noge i ruke bile vezane.
Američki predsjednik Džo Bajden pozvao je da se ruskom predsjedniku sudi za ratne zločine, rekavši da je “ovaj čovjek brutalan” i da vjeruje da je Putin “ratni zločinac”.
Britanski premijer Boris Džonson rekao je da su napadi “još veći dokaz” o ratnim zločinima.
U martu je američki državni sekretar Entoni Blinken rekao da je Rusija “uništavala stambene zgrade, škole, bolnice, kritičnu infrastrukturu, civilna vozila, tržne centre i ambulantna vozila” – radnje za koje su SAD rekli da predstavljaju ratne zločine.
Ranije tog mjeseca, ruski napad na pozorište u Mariupolju izgledalo je kao prva potvrđena lokacija masovnog ubistva. Riječ “djeca“ bila je ispisana džinovskim slovima ispred zgrade.
Ukrajina je ranije nazvala ratnim zločinom ruski vazdušni udar na bolnicu u Mariupolju.
Takođe ima sve više dokaza da su kasetne bombe pogodile civilna područja Harkova.
Velika Britanija kaže da je Rusija koristila termobarične eksplozive, koji stvaraju ogroman vakuum usisavanjem kiseonika. One nisu zabranjene, ali njihova namjerna upotreba u blizini civila bi gotovo sigurno prekršila pravila ratovanja.
Mnogi stručnjaci tvrde da je sama invazija zločin pod konceptom “agresivnog ratovanja“.
Kako osumnjičenima za ratne zločine može da se sudi?
Od Drugog svjetskog rata postojao je niz “jednokratnih sudova” – uključujući i tribunal koji je istraživao ratne zločine tokom raspada Jugoslavije.
Takođe je uspostavljeno tijelo za krivično gonjenje odgovornih za genocid u Ruandi 1994. godine.
Danas, Međunarodni krivični sud (ICC) i Međunarodni sud pravde (ICJ) imaju uloge koji podržavaju pravila ratovanja.
Međunarodni sud pravde odlučuje o sporovima između država, ali ne može krivično goniti pojedince. Treba podsjetiti da je Ukrajina već pokrenula postupak protiv Rusije.
Ako bi ICJ presudio protiv Rusije, Savet bezbednosti UN bi bio odgovoran za sprovođenje toga. Ali Rusija, jedna od pet stalnih članica Savjeta, mogla bi da stavi veto na svaki prijedlog da se sankcioniše.
Međunarodni krivični sud (ICC) istražuje i goni pojedinačne ratne zločince koji se ne nalaze pred sudovima pojedinih država.
To je stalni moderni nasljednik Nirnberga, koji je gonio ključne nacističke vođe 1945. godine. Nirnberg je učvrstio princip da nacije mogu uspostaviti specijalni sud za poštovanje međunarodnog prava.
Može li ICC da goni za krivična djela u Ukrajini?
Glavni tužilac ICC, britanski advokat Karim Kan, kaže da postoji razumna osnova da se vjeruje da su ratni zločini počinjeni u Ukrajini.
Istražitelji će se osvrnuti na prošle i sadašnje optužbe – čak do 2013. godine, prije ruske aneksije Krima.
Ako postoje dokazi, tužilac će tražiti od sudija Međunarodnog krivičnog suda da izdaju naloge za hapšenje kako bi pojedinci bili procesuirani u Hagu.
Međutim, postoje praktična ograničenja njegove moći. Sud nema sopstvenu policiju, pa se oslanja na pojedinačne države da uhapse osumnjičene.
Rusija nije član suda, povukla se 2016. godine, a predsjednik Rusije Vladimir Putin neće izručiti nijednog osumnjičenog.
Ako bi osumnjičeni otišao u drugu zemlju, mogao bi biti uhapšen – ali to je “veoma veliko ako”.
Mogu li Putin i njegovi generali da budu procesuirani?
Mnogo je lakše “napakovati” ratni zločin vojniku koji ga je počinio, nego vođi koji ga je naredio.
Hju Vilijamson iz Human Rights Watch, stručnjak za prikupljanje dokaza o ratnim zločinima u sukobima, kaže da postoje dokazi o pogubljenjima po kratkom postupku i drugim teškim zloupotrebama od strane ruskih snaga.
On kaže da je uspostavljanje „lanca komandovanja“ veoma važno za sva buduća suđenja, uključujući i slučajeve kada je vođa odobrio zločin, ili zažmurio na njega.
ICC takođe može krivično da goni za krivično djelo „vođenje agresivnog rata“. Ovo je zločin neopravdane invazije ili sukoba, izvan opravdane vojne akcije u samoodbrani.
Nastao je u Nirnbergu, nakon što je sudija kojeg je poslala Moskva ubijedio saveznike da nacistički lideri treba da se suoče sa pravdom za “zločine protiv mira”.
Međutim, profesor Filip Sands, stručnjak za međunarodno pravo na Univerzitetskom koledžu u Londonu, kaže da ICC ne bi mogao krivično da goni ruske lidere zbog toga jer ta zemlja nije potpisnica suda.
U teoriji, Savjet bezbjednosti UN bi mogao da zatraži od ICC da istraži ovaj prekršaj. Ali opet, Rusija bi mogla da stavi veto na ovo.
Postoji li neki drugi način za krivično gonjenje pojedinaca?
Efikasnost Međunarodnog krivičnog suda, i način na koji se međunarodno pravo primjenjuje u praksi, ne zavise samo od ugovora, već i od politike i diplomatije.
Profesor Sands i mnogi drugi stručnjaci tvrde da kao i Nirnberg, rješenje još jednom leži u diplomatiji i međunarodnom sporazumu, prenosi Blic.
On poziva svjetske lidere da uspostave jednokratni tribunal da bi se procesuirao zločin agresije u Ukrajini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu