To za Srpskainfo kaže poslanica u Predstavničkom domu BiH Maja Gasal Vražalica, pozivajući se na podatke Crvenog krsta. Prema njenim riječima, radi se o kampu u kome su smještene udovice sa djecom, nakon što su im muževi nastradali boreći se na strani terorista. Ima slučajeva da su oba roditelja iz BiH, ili da je odavde samo jedan, a drugi iz zemalja okruženja. Mahom je riječ o mladim majkama udovicama koje su iz BiH otišle kao maloljetnice, a potom u Siriji rodile i po četvoro djece. Postoji i mogućnost da ima slučajeva da je jedan od roditelja iz BiH, drugi iz Sirije.
– Prema nekim podacima, u posljednje četiri godine je u kampu rođeno oko 50 djece čiji su roditelji iz BiH, s tim da ima i i slučajeva gdje su odavde povukli svoju maloljetnu djecu. Majke i djeca su prepušteni sami sebi, nema nikakvih pokušaja iz BiH da se njihova situacija promijeni. Ako se utvrdi da su i majke učestvovale u terorističkim djelima, neka odgovaraju po našim zakonima, samo neka djecu izvuku iz tog kampa – kaže Gasal Vražalica.
Identitet
Od Savjeta ministara BiH tražila je informacije i o tome da li djeca rođena u sirijskom kampu imaju pravo na državljanstvo BiH i pod kojim uslovima. Prema njenim riječima, prvi problem na koji će BiH naići jeste to da su djeca upisana samo u knjige ISIS, koje ne priznaje nijedna država.
– Samo se potvrdilo da institucije nisu pokušale naći kanale, da li preko naših ambasadora ili nekako drugačije, da stupe u kontakt sa tim ljudima. Kontaktirala sam sa ženom čija je sestra u tom kampu. Kaže da su im tamo teroristi podijelili čak i prsluke sa eksplozivom, sa naređenjem da ih aktiviraju ako slučajno neka strana vojska pokuša da ih spase – kaže Gasal Vražalica.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH navode da je u toku formiranje koordinacionog tijela Savjeta ministara za rješavanje pitanja povratka terorističkih boraca i članova njihovih porodica, žena i djece, u BiH. Ovaj resor će se uključiti u okviru svojih nadležnosti, dok postupak vodi Ministarstvo spoljnih poslova BiH, koje je nadležno za zaštitu prava i interesa državljana BiH u inostranstvu.
U odgovoru koga je potpisao ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović navodi se da djeca rođena u Siriji, čiji su jedan ili oba roditelja iz BiH, imaju pravo da do 23. godine života zatraže i dobiju državljanstvo BiH. To im dozvoljava Zakon o državljanstvu BiH. Međutim, put do toga veoma je dug. Prvo, upis u knjige državljana je u nadležnosti MUP-ova RS, FBiH i Javnog registra Vlade Brčkog. Drugi, još veći problem, biće dokazati identitet djece.
– Realna je pretpostavka da djeca uopšte nemaju rodni list. Vjerovatno će se za provjeru koristiti nalazi DNK laboratorija koje navodno djeluju na terenu u okviru IOM, UNHCR ili neke druge humanitarne organizacije. Utvrđivanjem državljanskog statusa bi se stvorili uslovi za izdavanje putnih listova neophodnih za povratak u BiH. Kasnije bi se u BiH upis u matične knjige vjerovatno mogao vršiti samo na osnovu relevantnih činjenica koje bi utvrdio sud u vanparničnom postupku – navodi Osmanović.
Galijašević: Potrena socijalizacija
Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević kaže da se, prema njegovim podacima, u Siriji nalazi oko 40 žena i 60 djece iz BiH koji su u jako teškoj situaciji. Palijašević tvrdi da ih zapravo drži kurdska vojska, koja ne želi da ih oslobodi već ih mijenja za svoje vojnike zarobljene od strane ISIS.
– Sama činjenica da žene s djecom traže povratak u BiH za ISIS je neprihvatljiva i mogu da budu osuđeni na smrt. Taj potez se tumači kao napuštanje džihada, jer su kao žene poginulih biraca, šehida, bile dužne da nastave borbu – kaže Galijašević za Srpskainfo.
Bez dvojbe on smatra da treba raditi na njihovom povratku u BiH, ali upozorava da bi u tom slučaju bezbjednosna prijetnja bile žene, imajući u vidu njihove veze i komunikaciju sa islamistima.
– Način na koji su otišle pokazuje da su bile radikalizovane, da su se kretele u tim krugovima. Žena je u takvoj radikalnoj interpretaciji islama bezvrijedno biće. Da bi prihvatila tu ponižavajuću ulogu ona prvo mora da se odrekne samopoštovanja. Ona je samo instrumet. Ipak, ne mislim da ih treba pritvarati ako dođu u BiH, ali treba da budu podvrgnute procesu deradikalizacije i tzv. akulturacije. To znači da moraju da imaju mjere nadzora, brigu države i socijalnog radnika. Slično je i sa djecom. Takođe, prijetnja po BiH je i više od 100 poraženih ratnika Al Kaide, Nusra fronta, ISIS koji su se vratili, od kojih je tek četrdesetak procesuirano, ali nije sankcionisano. Kada ih osudite na samo godinu dana zatvora i oni ga otplate, onda je to stimulativna mjera – zaključuje Galijašević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu