Tzv. “poseban put” nameće pitanje zbog čega je Švedska izabrala strategiju drugačiju ne samo od ostatka Evrope, već i cijelog svijeta. Izvještaj iz Malmea pruža odgovor. Zemlja je, naime, već vježbala borbu protiv epidemije i naprosto je bila bolje pripremljena, piše Blic.
Švedska je 2010. simulirala epidemiju gripa
Prije deset godina, u regionu Malmea, na jugozapadu Švedske, izvedena je masovna vježba: poslije epidemije svinjskog gripa 2009. godine Šveđani su na inicijativu stručnjaka za bezbjednost simulirali epidemiju gripa i urađena je analiza rizika kojom je obuhvaćeno 740.000 stanovnika regiona. Naučnici su napravili proračune posljedica takve epidemije na region i ispitali efekat različitih mjera zaštite, uključujući i zatvaranje škola i ograničenje kretanja. Stručnjaci su godinama anlizirali rezultate simulacije.
Švedski list Sidsvenskan prvi je izvijestio o svojevrsnoj vježbi, a kaznije su to učinili i švajcarski mediji. Oni tvrde da su u tadašnjoj simulaciji uzeti podaci, čije je korišćenje sporno, na primjer, informacije o tome gdje su ti ljudi zaposleni, koliko djece imaju i gdje ona idu u školu. Pod naslovom “Simulacija pandemije u širem području Malmea” naučnici su potom objavili izvještaj, a jedan od autora je bio upravo Anders Tegnel, glavni savjetnik švedske vlade u aktuelnoj korona krizi.
Epidemiolog švedske Nacionalne uprave za javno zdravlje Anders Tegnel, koji se proteklih nedjelja uporno zalagao da mjere budu na dobrovoljnoj bazi i apelovao na zdrav razum svojih sugrađana.
Kako je za švedski list izjavio Jeran Bengtson, jedan od glavnih autora studije, Tegnelovo učešće u radu na izvještaju možda je bitno uticalo na njegove današnje izjave i odluke. Tadašnja analiza je, na primjer, pokazala da zatvaranje škola ima slab efekat na širenje virusa, uprkos tome što su djeca odigrala važnu ulogu u prenošenju zaraze. Tokom krize zbog korona virusa u Švedskoj zatvoreni su samo univerziteti i srednje škole.
Liza Brouvers, šef Odjeljenja za analizu u Upravi za javno zdravlje, koja je takođe učestvovala u analizi, smatra da su pojedine tvrdnje iz studije 2010. primenljive u današnjim okolnostima, ali da je “prerano da se kaže” da se zemlja uspješnije bori protiv pandemije nego druge zemlje, prenosi Fokus.
Ona ističe da se mnogo toga još uvijek ne zna pouzdano, ali i to da Švedska uvijek posmatra ukupno zdravlje stanovništva, a tu spadaju i psihološki aspekti. Primjera radi, zatvaranje škola uzrokuje teške psihološke posledice, koje su švedske vlasti uzele u obzir u odlučivanju, objasnila je Brouvers.
Uprkos tome što je švedski put djelimično testiran, Švedska bilježi gubitke. Prema podacima švedskih zdravstvenih vlasti, riječ je o oko 30.000 zaraženih i više od 3.600 umrlih, što je najveća stopa u skandinavskim zemljama (stanje na dan 19. maj, 12 h).
Not only are schools open in #Sweden but it’s mandatory to send children to school. Even if the parent or the child belongs to a risk group. Families are threatened by the school and the council with prosecution and fines. #Covid19sweden https://t.co/W9OxxifGWu
Malin Lo (@lo_malin) May 11, 2020
Cjelokupna strategija švedske zdravstvene službe zasniva se na opasnom konceptu: “Ostani kod kuće, ako se osjećaš boelsno” – izjavila je Lena Ajnhorn još sredinom aprila na SVT.
Ako molite bolesne da ostanu kod kuće, onda veliki udio zaraženih gubite iz vida, što, između ostalog, predstavlja opasnost za starije sugrađane – dodala je ona.
Kolektivni imunitet
Činjenica je, međutim, da broj novih slučajeva zaraze kojima je potrebno intenzivno liječenje opada. U Stokholmu se već diskutuje o tome da je kao posljedica posebnog puta uskoro moguć kolektivni imunitet.
Neki švedski naučnici, međutim, kritički gledaju na strategiju: u članku u listu Dagens niheter 22 naučnika navelo je da je “nerealno i opasno” oslanjati se na nju.
– Umjesto da puštamo ljude da umiru, trebalo bi da ih održimo u životu do trenutka kada ćemo biti u prilici da primjenjujemo efikasnu terapiju i vakcinu – ocjenjuju oni.
Epidemolog Anders Tegnel u reportaži danskog na DR kaže da “ne možemo da izvodimo zaključke prije nego što se sve završi”, a do tada će proći još najmanje godinu dana.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu