U istom izvještaju se dodaje da će svijet postati “nenaseljiv pakao” za milione ljudi, ukoliko nadležni ne riješe taj problem.
Istraživači su upravo ukazali na neusjeh političkih i poslovnih lidera da preduzmu značajne mjere kako bi ublažile uticaj klimatskih promjena.
Kako su naveli, pandemija korona virusa, koja je odnijela više od milion života na globalnom nivou i zarazila najmanje 37 miliona na svijetu, razotkrila je neuspjeh gotovo svih nacija da spriječe talas smrti i bolesti uprkos konstantnom ponavljanju upozorenja stručnjaka.
Između 2000. i 2019. godine bilo 7.348 velikih prirodnih katastrofa
Podaci govore da je između 2000. i 2019. godine bilo 7.348 velikih prirodnih katastrofa, uključujući zemljotrese, cunamije i uragane, a koji su odnijeli 1,23 miliona života i ostavili posljedice na 4,2 milijarde ljudi i rezultirali globalnim ekonomskim gubicima od 2,97 milijardi dolara.
Kako je istaknuto, to je gotovo dvostruko više od 4.212 katastrofa koje su zabilježene od 1980. do 1999. godine.
Velika većina tih katastrofa bila je povezana s klimom, a istraživači su prijavili veliki broj poplava, oluja, suša, vrućina, uragana i šumskih požara u posljednjih 20 godina, te da su se oni u tom periodu značajno povećali.
Nagli porast tih katastrofa povezan je s porastom globalnih temperatura za koje naučnici kažu da povećavaju učestalost ekstremnih vremenskig prilika.
– Zbunjujuće je što svjesno nastavljamo da sejemo seme sopstvenog uništenja. Zapravo je sve o načinu upravljanja, ukoliko želimo da spasimo ovu planetu od pošasti siromaštva, daljeg gubitka vrsta i biodiverziteta, eksplozije urbanog rizika i najgorih posljedica globalnog zagrijavanja – naveli su iz UN-a.
Azija najviše pogođena
Azija je u najvećoj mjeri bila pogođena klimatskim katastrofama u posljednjih 20 godina i na tom području potvrđeno je 3.068 takvih slučajeva u periodu između 2000. i 2019. godine.
U tom vremenskom periodu je u SAD-u zabilježeno 1.756 klimatskih katastrofa i 1.192 u Africi.
Najgore pogođena zemlja u poslednje dvije decenije je Kina, čemu doprinosi 500 registrovanih prirodnih katastrofa, a u SAD-u ih je bilo 467.
U izvještaju je spomenuto da je postignt određeni uspeh u zaštiti ranjivih zajednica zahvaljujući boljim sistemima upozoravanja i odgovora.
Jačanje upravljanja rizikom
Međutim, istraživači su pozvali zemlje da učine više na jačanju upravljanja rizikom od katastrofa i na boljoj pripremi za buduće klimatske katastrofe.
Trenutno postoji prijetnja da temperature u svijetu porastu za 3,2 stepena i više, osim ako industrijske zemlje ne mogu drastično da smanje emisiju gasova staklene bašte.
Shodno tome, emisije štetnih gasova trebalo bi da se smanji za najmanje 7,2 odsto svake godine u narednih deset godina kako bi se postigao cilj od 1,5 stepeni dogovoren Pariskim sporazumom.
– Vidjeli smo mali napredak u smanjenju klimatskih poremećaja i degradacije okoline. Da bismo iskorenili siromaštvo i smanjili uticaje klimatskih promjena, javno dobro moramo staviti iznad svega ostalog – poručio je generalni sekretar UN-a, Antonio Gutereš.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu