Srbija svakako neće biti prva na udaru, ali to bi bio potpuno drugačiji svijet, ocjenjuju analitičari.
Da li je svijet nikad bliže nuklearnom ratu – pitanje je o kome se dva dana intenzivno polemiše nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putim izdao naredbu da se snage za odvraćanje prebace na poseban režim borbene gotovosti.
Putin je tu naredbu izdao u nedelju zbog, kako je rekao, ponašanja Zapada.
– Zapadne zemlje ne samo da preduzimaju neprijateljske ekonomske akcije protiv naše zemlje, već i lideri glavnih zemalja NATO daju agresivne izjave o našoj zemlji. Zato naređujem da se ruske snage za odvraćanje prebace na poseban režim borbene gotovosti – rekao je Putin.
Da se Rusija ozbiljno priprema za nuklearni rat dokazuje i referendum u savezničkoj Belorusiji, čiji su građani izglasali promenu ustava, kojom se odobrava predlog za odricanje od nenuklearnog statusa. Tako će Rusiji biti dozvoljeno da po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza postavi nuklearno oružje na bjeloruskoj teritoriji.
Lukašenko: Nuklearni rat je kraj svega
Štaviše, predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da sankcije prema Rusiji vode u Treći svjetski rat.
– U ovakvoj situaciji treba da budemo svjesni da postoje takve sankcije. Mnogo se govori o bankarskom sektoru. Gas, nafta, SWIFT. To je gore od rata. Rusiju guraju ka trećem svjetskom ratu. Trebalo bi da budemo veoma rezervisani i da se toga klonimo. Jer nuklearni rat je kraj svega – istakao je Lukašenko.
Cijeli nuklearni sistem može da se aktivira i bez Putina
Šta znači poseban režim borbene gotovosti ruskih snaga, objašnjava za Blic Petar Vojinović, urednik portala “Tango Six”.
– U vojno-proceduralnom smislu Putinovo naređenje znači da su nuklearne snage manje podložne iznenađenju u odnosu na protivničku doktrinu prvog udara. Tokom mira, dakle, nisu toliko reaktivne, u ratu, su proaktivne. Prema ovoj proceduri, što je zapravo i logičan način upotrebe ovih snaga, cijeli sistem nuklearne trijade (lansiranja sa kopna, mora i iz vazduha) može sam da djeluje čak iako je predsjednik (koji odlučuje o upotrebi) onesposobljen. Ukoliko detektuju nuklearne detonacije na tlu, onda mogu i sami da lansiraju nazad na protivnika – apostrofira Vojinović.
Inače, prema podacima “Arms control association”, u svijetu trenutno postoji više od 13.100 nuklearnih bojevih glava. Najviše ih imaju Rusija (6.257) i SAD (5.550), zatim slede Kina (350) i Francuska (290) kao jedina država EU s atomskim naoružanjem.
“U slučaju nuklearnog rata, svijet bi bio potpuno drugačiji”
Vojni analitičar Aleksandar Radić ističe da u svetu ima dovoljno nuklearnih bojevih glava za nuklearni rat.
– Potencijalni ciljevi u nukleranom ratu su glavni, urbani, industrijski i urbanistički centri, odnosno svi važni gradovi. Hirošima i Nagasaki i dalje postoje, ali ne možemo ni da zamislimo kakve bi posljedice po svijet i ljudsku vrstu izazvao atomski rat. To sigurno neće biti kraj ljudske vrste, ali hoće biti potpuno drugačiji svijet kakav smo do sada poznavali – smatra Radić.
Kako kaže, svi se uzdamo u zdrav razum, ali mogućnost nuklearnog rata ne može se isključiti.
– Do pre nedjelju dana postojali su ljudi koji su čvrsto vjerovali i argumentovano branili svoje uvjerenje da Rusija nikada neće napasti Ukrajinu, pa se to dogodilo. I mi smo svjedoci kako je došlo do raspada bivše Jugoslavije iako je malo ko u početku vjerovao u tako nešto – podseća Radić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu