Društvo

RIJEČ ADVOKATA "Poklon dijela plate je ISKLJUČIVO DOBROVOLJAN, ne smije biti pritiska na radnike"

Uplata doprinosa u korist Fonda solidarnosti RS, cijeneći trenutne propise, je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i nikakav nedopušten pritisak se ne smije vršiti na radnike u cilju plaćanja navedenog.

RIJEČ ADVOKATA "Poklon dijela plate je ISKLJUČIVO DOBROVOLJAN, ne smije biti pritiska na radnike"
FOTO: ADVOKATI CVIJANOVIĆ/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
Vladimir Cvijanović

Poklon dijela plate u korist Fonda od strane radnika, državnih službenika i namještenika zaštićen je načelom autonomije volje, te je svaki pritisak trećeg lica, u vidu prinude, ucjene, prijetnje i slično protivpravan i generiše nedopuštenu manu volje na strani radnika.

Ocjena je to tima kancelarije Advokati Cvijanović iz Banjaluke, specijalizovane za radne sporove, koje smo pitali šta je riječ struke o ovoj trenutno aktuelnoj temi za brojne zaposlene u Srpskoj.

Advokat Vladimir Cvijanović iz ove kancelarije za Srpskainfo ističe da je razlog primjeni načela autonomije volje zasnovan na činjenici da ovaj parafiskalni namet, odnosno doprinos za solidarnost ili drugi vid naknade iz bruto plate u svrhu otklanjanja štetnih posljedica izazvanih virusom korona, nije regulisan pozitivnim zakonodavstvom RS.

Po njegovim riječima, sa formalno-pravnog aspekta date preporuke Vlade pravno ne obavezuju, ali su svakako, sa etičkog aspekta, opravdane.

Koliko mi je poznato, niti jednim imperativnim zakonskim propisom nije predviđena obaveza plaćanja predmetnog parafiskalnog nameta iz plate radnika. Međutim, ukoliko se radnik saglasi, po mom sudu, isključivo u pismenoj formi, da se dio njegove plate obustavi i isplati u korist Fonda solidarnosti, u tom slučaju, postoji pravni osnov poslodavcu da predmetni dio plate obustavi i prenese u korist navedenog Fonda. Naime, Zakonom o radu RS u odjeljku koji nosi naziv “Zaštita plate i naknade”, u članu 136. decidno je propisana zabrana poslodavcu da, bez pristanka radnika ili odluke nadležnog suda, ne može, svoje ili tuđe potraživanje naplatiti na teret plate ili naknade radnika – kaže Cvijanović.

FOTO: Goran Šurlan/Ringier
FOTO: Goran Šurlan/Ringier

Po njegovim riječima, ovaj Zakon, kao lex generalis propis, primjenjuje se i na državne službenike i namještenike, cijeneći da Zakon o državnim službenicima RS i Zakon o administrativnoj službi u upravi RS, u dijelu koji je u pravnoj snazi, kao lex specialis propisi, ne regulišu institut zaštite plate i naknade, te se, supsidijarno ima primjeniti Zakon o radu.

– Osim datog, ističem i da je Zakonom o izvršnom postupku RS u članu 164, koji reguliše institut “zapljene po pristanku dužnika”, normirano da dužnik može, ovjerenom izjavom, dati saglasnost da se dio njegove plate zapljeni i isplatu i povjeriocu, te da takva  izjava ima snagu rješenja o izvršenju. Suprotno tumačeći, prinudno izvršenje nije dopušteno bez ovjerene izjave radnika.

Pročitajte još

U konkretnom slučaju se radi o donaciji dijela plate u korist Fonda solidarnosti, te bi za obustavu i prenos dijela plate bila potrebna pismena saglasnost radnika bez potrebe ovjere potpisa, jer se dati prenos vrši na osnovu ugovora o nalogu sa poslodavcem, a ne mimo znanja i saglasnosti istog, tj. po osnovu saglasnosti za zapljenu date povjeriocu u postupku dobrovoljnog izvršenja po odredbama Zakona o izvršnom postupku. U suštini, po sopstvenom sudu, ovdje je riječ o ugovoru o nalogu između radnika, kao nalogodavca, i poslodavca, kao nalogoprimca, koji nalog poslodavac prihvata i isplaćuje predmetni dio plate u korist Fonda solidarnosti RS, a osnov isplate jeste poklon-donacija od strane radnika u korist Fonda – naglašava stručnjak tima Advokati Cvijanović.

On dodaje i da izdavanje naloga ili saglasnosti radnika, kako god da se cijeni, je isključivo na dobrovoljnoj osnovi i, imajući u vidu da se radi o ugovornom odnosu, zasnivanje istog ima biti potpuno saglasno načelu autonomije volje ugovornih strana (sloboda izdavanja naloga i postupanja po istom), koje načelo je inkorporisano u Zakon o obligacionim odnosima, kao sistemski zakon koji reguliše obligacione odnose iz ma kog izvora obligacije da su nastali, pa tako, i onog najčešćeg, pravnog posla-ugovora.

– Svaki uticaj na volju subjekta, putem prijetnje, prinude, ucjene i slično, direktno je suprotno zakonskom načelu autonomije volje, i samo po sebi, generiše manu volju kod radnika. Dublje posmatrajući, takav nalog bi bio rušljiv posao, jer je zaključen pod manama volje jedne od strana – zaključuje Vladimir Cvijanović.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije