Banjaluka

GRMUŠA PIŠE ZA SRPSKAINFO "Da li su lokalni izbori šansa za političare, administraciju ili Banjaluku?"

Kako stvari trenutno stoje, u Republici Srpskoj bi ove godine trebali biti održani lokalni izbori. Nažalost, političke elite vrlo često u odsustvu kredibiliteta zasnovanog na rezultatima i ideja o tome kako poboljšati kvalitet života većine ljudi u zemlji, redovno pribjegavaju potezanju tema iz prošlosti, najnižim ličnim prepucavanjima i svim drugim temama najrazličitijeg spektra, kojima je zajedničko to da nemaju nikakve veze sa zakonskim nadležnostima jedinica lokalnih samouprava, a za koje se lokalni izbori zapravo održavaju.

GRMUŠA PIŠE ZA SRPSKAINFO "Da li su lokalni izbori šansa za političare, administraciju ili Banjaluku?"
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Milko Grmuša

Kad je riječ o predstojećim lokalnim izborima u Banjaluci, neobično je važno da najveći grad u Srpskoj u svojoj političkoj ponudi ima nekoliko ključnih programskih tačaka koje se odnose na produktivnost, takseno i regulatorno rasterećenje, transparentnost i podizanje kvaliteta života Banjalučana.

Izuzetno je zabrinjavajuće što su političari danas dominantno fokusirani na međusobne obračune, umjesto da shvate da je usljed epidemije korona virusa i blokade života i privrede, koja je bezmalo trajala dva mjeseca, naša ekonomija u najvećem problemu nakon rata. Vrlo je izvjesno da će u Banjaluci do kraja godine, usljed ekonomske krize, na berzi rada da se pojavi više hiljada nezaposlenih lica. Ukoliko se ovom problemu ne pristupi odgovorno i sistemski, to će biti socijalna, psihološka i politička bomba, koja može imati daleko razornije posljedice od onih koje se danas očekuju.

Ovo je trenutak kad osnovni cilj Banjaluke mora biti privlačenje novih investicija. Te investicije moraju biti zdrave i transparentne, jer sve druge doprinose povećanju korupcije i kvarenju političkog i ekonomskog sistema. Sve zdrave investicije su iste, nebitno odakle dolaze, i Banjaluka ne smije da favorizuje jedne u odnosu na druge, odnosno nema razloga da strane investicije imaju primat nad domaćim, i obrnuto.

Da bi se to postiglo, potreban nam je zdrav ambijent zasnovan na punoj transparentnosti trošenja budžetskog novca, javnih nabavki i rada administracije. Takođe, banjalučka administracija mora biti brža, modernija, manja, jeftinija i fokusirana na istinsku podršku privredi.

Kako bi se dao zamajac poslovnim subjektima u Banjaluci, potrebno je da nova gradska vlast usvoji rješenja po kojima će u prvoj godini po registraciji privredna društva i preduzetnici plaćati jednu KM komunalne takse za isticanje poslovnog imena na poslovnim prostorijama. Trenutno se ove komunalne takse kreću u rasponu od 260 KM do 3.000 KM, te je potrebno da se ove takse smanje za 20 odsto najvećem broju privrednih društava i preduzetnika. Cilj je jasan: omogućiti privrednicima da prvo naprave održiv biznis, pa ih tek onda oporezovati.

Dalje, za sva rješenja iz oblasti preduzetništva potrebno je izvršiti umanjenje administrativne takse sa sadašnjih 30 KM na tri KM. Za rješenja na osnovu kojih se odobrava obavljanje djelatnosti privrednom društvu potrebno je izvršiti umanjenje administrativne takse sa sadašnjih 100 KM na 10 KM. Za ovjeru potpisa za registraciju preduzeća potrebno je izvršiti umanjenje administrativne takse sa sadašnjih 10 KM na jednu KM, odnosno za izdavanje lokacijskih uslova potrebno je izvršiti umanjenje administrativne takse sa sadašnjih 20 KM na 10 KM.

Uvođenjem korisničkog servisa „e-taksa“ preduzetnicima i građanima bi na jednom mjestu bile dostupne sve informacije o svim taksama i naknadama koje se plaćaju Gradu, instrukcije za plaćanje, kao i mogućnost onlajn uplata tih naknada i taksi.

Uvođenjem korisničkog servisa „e-savjetnik“ zainteresovani građani i preduzetnici bi mogli dobiti sve informacije u vezi poslovne djelatnosti onlajn, besplatno i u roku od 24 časa.

Potrebno je da Banjaluka u naredne četiri godine, zajedno s društveno odgovornim kompanijama, nevladinim sektorom i partnerima iz međunarodne zajednice, otvori i opremi 30 modernih čitaonica-učionica, sa besplatnim pristupom internetu, sa digitalnim bibliotekama i s pristupom nekim od najvažnijih svjetskih stručnih časopisa svih profila. Pristup tim čitaonicama-učionicama bio bi slobodan i besplatan. U njima će naši građani moći da steknu vještine potrebne digitalnom dobu.

U njima će se svima zainteresovanima omogućiti besplatni kursevi engleskog jezika i IT akademije. Naš strateški cilj mora biti da Banjalučani govore najmanje jedan strani jezik, a da preko 30 odsto ljudi do 30 godina u narednih 10 godina bude radno angažovano kroz različite načine u IT sektoru, jer je to jedna od globalno najbrže rastućih privrednih grana i, uporedo, najznačanije sredstvo modernizacije i ekonomskog rasta zemalja u razvoju.

Isto tako, potrebno je afirmisati razvoj kreativnih industrija. Sektor kreativnih industrija obuhvatao bi izdavaštvo, digitalne medije, grafičku industriju, IT i razvoj softvera, gejming industriju, reklamnu, muzičku i filmsku industriju, dizajn, advertajzing, modu, stare zanate. Kroz projekat „Kreativna Banjaluka“, a koji bi objedinio u jednoj platformi razvoj, podršku i promociju razvoja kreativnih industrija u Banjaluci, otvorili bismo vrata Banjaluke koja insistira na autentičnosti, otvorenosti, inkluziji, stvaralaštu.

Kao konkretan vid podrške „Kreativnoj Banjaluci“ u prve četiri godine potrebno je osloboditi svih nameta i taksi koje su u nadležnosti Grada sve preduzetnike i druge privredne subjekte koji budu dio ovog projekta.

Pored toga, radi efikasnijeg služenja Gradske uprave ovim projektima, potrebna je reorganizacija odjeljenja u Gradskoj upravi. Radi optimizacije upravljanja i racionalizacije troškova i procedura, moramo objediniti Odjeljenje za kulturu, turizam i socijalnu politiku, Odjeljenje za obrazovanje, zdravstvo, omladinu i sport, kao i Odjeljenje za lokalni ekonomski razvoj i strateško planiranje u jedno odjeljenje, koje će koštati daleko manje, a radiće mnogo više i pratiće koncept „Kreativne Banjaluke“.

Prema tome, od tri odjeljenja koja danas ne rade previše, a troše i komplikuju mnogo i služe za partijska uhljebljavanja, potrebno je napraviti jedno efikasno, organizovano i ekonomično odjeljenje, koje će voditi kreativni ljudi, dokazani u svojim strukama, i koji će imati svoje „ja“ pred donosiocima političkih odluka. Uštede koje se pri tom ostvare u budžetu bile bi raspoređene prema projektima u oblasti obrazovanja i kreativnih industrija.

Milko Grmuša, generalni sekretar PDP

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu