Svijet

Putinova elitna jedinica više nije ni tajna, niti na dobrom glasu, sve zbog AMATERSKIH GREŠAKA

Objavljivanje snimka na kojem se vidi kako Georgij Kleban, pripadnik ruske vojne obavještajne službe GRU, daje novac jednom navodno visokopozicioniranom zvaničniku Srbije, samo je jedan u niz skandala koji je ta jedinica, od osnivanja smatrana elitnom, napravila u posljednje dvije godine.

Putinova elitna jedinica više nije ni tajna, niti na dobrom glasu, sve zbog AMATERSKIH GREŠAKA
FOTO: TANJUG, AGENCIJE/RAS SRBIJA

Niz skandala i gafova doveli su Putunovu uzdanicu GRU u situaciju da više nije ni tako tajna, a ni na tako dobrom glasu.

Trovanje Skripaljevih

Početkom marta 2018. godine na klupi u parku u britanskom gradu Solsberiju pronađeni su čovjek i žena bez svijesti. Ubrzo se saznalo da je riječ o ruskom dvostrukom špijunu Sergeju Skripalju i njegovoj kćerki Juliji. Kako se kasnije saznalo, oboje su otrovani sovjetskim nervnim gasom novičok.

Početkom septembra je britansko pravosuđe podiglo optužnicu protiv dvojice muškaraca, za kojima je na kraju izdata potjernica na evropskom nivou. Mjesec dana kasnije, novinarska agencija Belingket je objavio pravi identitet obojice muškaraca. Riječ je o tajnim agentima vojne tajne službe GRU Aleksandru Miškinu i Anatoliju Čepigi koji su pod lažnim imenima ušli u Veliku Britaniju.

Kasnije je otkriveno da je treća osumnjičena osoba u ovom slučaju takođe agent ruske vojne obavještajne službe (GRU) Denis Vjačeslavovič Sergejev, koji je diplomirao na ruskoj Vojno-diplomatskoj akademiji.

Slučaj Skripalj izazvao je ozbiljnu političku krizu u odnosima Moskve i Londona, a cijela akcija obavještajaca ocijenjena je sa više strana kao “vrlo traljava” ukoliko je trebalo da bude tajna.

Otkrivena mreža špijuna

Još se nije slegla prašina od afere sa trovanjem Skripaljevih, a u oktobru 2018. agenti GRU su se ponovo našli u centru skandala.

Naime, otkriven je neuspješan pokušaj hakerskog napada na brojne svjetske agencije, kao i zavjere koja je za cilj imala napad na Organizaciju za zabranu korišćenja hemijskog oružja (OPCW) u Hagu. Holandija je saopštila da je protjerala četvoricu agenata GRU Aleksej Morenec, Jevgenij Serbrjakov, Oleg Sotnikov i Aleksen Minin – a ispostavilo se da su oni iza sebe ostavili brojne tragove, koji su doveli do razotkrivanja identiteta stotina ruskih špijuna.

Istraživačka novinarska agencija Belingket otkrila je da su dvojica od četvorice Rusa koji su protjerani iz Holandije, registrovani da žive u Vojnoj akademiji ruske vojno obavještajne agencije GRU u Moskvi.

Automobil marke “lada” Alekseja Moreneca je takođe registrovana u odjeljenju za hakere GRU, nedaleko od Vojne akademije i istraživači su rekli da su pretragom ostalih vozila registrovanih na ovoj adresi identifikovali 305 drugih članova jedinice 26165 koja je optužena za sprovođenje hakerskih napada širom svijeta.

Smrt šefa GRU

Ubrzo nakon skandala sa otkrivanjem mreže špijuna, prvi čovjek GRU Igor Korobov preminuo je u Moskvi. Zvanično, nakon duge i teške bolesti. Tokom njegovog mandata GRU je bila u centru pažnje zbog nekoliko ozbilljnih skandala, a posljednji je, tvrde oni koji ne vjeruju u zvaničnu verziju njegove smrti, možda i bio razlog za likvidaciju.

Korobov je zbog toga imao jako neprijatan razgovor sa Putinom, tvrdio je u novembru 2018. Sergej Kanev, novinar sa dubokim vezama u obavještajnom sistemu, ali i čovjek koji je zbog pretnji morao da pobjegne iz Rusije. Kanev je objavio da je Korobov nakon sastanka sa Putinom brže-bolje otišao kući i da je bio toliko potresen da je odmah zatražio ljekarsku pomoć. Pojedini mediji prenijeli su i da je Korobov kolabirao.

S padom u nemilost Vladimira Putina, počelo je da se nagađa o Korobovoj smeni. Nakon razgovora sa Putinom nestao je iz javnosti, a u međuvremenu pojavila se i informacija da jedna od njegovih kćerki odbija da dođe u Rusiju iz Švedske gdje živi.

Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori

Ruski državljani, agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov (Vladimir Nikolajevič Moisejev), koji se nalaze u bijegu i koje Moskva odbija da izruči Crnoj Gori, osuđeni su u odsustvu na 15 odnosno 12 godina zatvora, zbog organizacije kriminalne grupe koja je, prema optužnici, uoči izbora 2016. godine u Crnoj Gori namjeravala da upadne u Skupštinu i zarobi ili ubije tada crnogorskog premijera Milu Đukanovića.

(Blic)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije