Društvo

Saša Trivić za SRPSKAINFO: Radna mjesta sačuvana, pomoći NAJUGROŽENIJIM firmama

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, naglašava da, uprkos krizi izazvanoj epidemijom korona virusa, u Srpskoj nije bilo većeg otpuštanja radnika, ali da određena preduzeća, da bi sačuvala likvidnost i radna mjesta, i dalje trebaju podršku.

Saša Trivić za SRPSKAINFO: Radna mjesta sačuvana, pomoći NAJUGROŽENIJIM firmama
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Podsjeća da se neke grane privrede brže, a neke sporije oporavljaju, te da su ugostitelji, kada su otvorili svoje radnje, već imali promet između 50 i 60 odsto.

Sad su došli na 70, a uskoro će vjerovatno biti i 90 odsto. Problem je  što nemamo turista, koji su značajno uticali na rast prometa u ugostiteljstvu i dijelom u trgovini. Zasad, u malopodaji imamo pad prometa od oko 15 odsto, pa, što se tiče trgovine možemo reći da je kriza prošla – kaže Trivić u intervjuu za Srpskainfo.

I jedni i drugi poručuju da im nema napretka bez turista i dijaspore.

Uputićemo zahtjev Savjetu ministara da se granice BiH otvore. Naime, ljudi koji bi došli ovamo žive u zemljama gdje ima manje zaraze nego kod nas.

Koliko su, okvirno, pali prihodi u realnom sektoru?

Za dva mjeseca prihodi od PDV su pali za nekih 15 odsto, možda i manje, što smo, uostalom, i očekivali.

Kako biste, generalno, ocijenili odgovor poslodavaca na krizu?

Iznenađujuće pozitivno. Mali broj poslodavaca je otpustio radnike. Podsjetio bih da kod nas već dugo vlada kriza u radnoj snazi i da se ljudi na sve načine trude da iz svih mogućih rezervi izvuku novac, da bi radnici ostali. Uputili smo i neke inicijative Vladi da se najugroženijima pomogne, neplaćanjem ili plaćanjem poreza i doprinosa u manjem iznosu za radnike koji realno ne rade.

O kojim branšama je riječ?

O dijelu ugostiteljstva, turizmu, saobraćaju. Neko ko radi sa 50 odsto prometa, a želi da preživi, mora da dobije podršku.

FOTO: Goran Šurlan/Ringier
FOTO: Goran Šurlan/Ringier

Kako je, s aspekta naše poslovne zajednice, u novonastaloj situaciji odreagovao sistem?

Mislim da je naša politika našla bolju mjeru zabrana nego Evropa, tako da će se ovdje i život prije vratiti u normalu. Međutim, dok god iz Evrope i svijeta budu stizale panične poruke, kod nas će se dešavati pad potrošnje. Ako dođe do promjene svjetske politike prema koroni, onda će se smanjiti i problemi. Posao u ovim uslovima mora biti smanjen, ali ako radite sa 80 ili 90 odsto prometa, preživjećete. Godinu dana ćemo zaboraviti na investicije, bitno je da se preživi i opstane.

Koliko vam je značila pomoć Vlade RS u ovim kriznim vremenima?

Borba poslodavaca i podrška Vlade presudili su da u proteklom periodu nismo imali velika opuštanja. Došlo je vrijeme da se preduzmu i neke druge mjere, ukoliko želimo spasti radna mjesta.

Koje?

Prije svega, obezbjeđenje likvidnosti preduzeća kreditnim linijama. Ovaj projekat je pri kraju, a formira se garantni fond koji će dati garanciju za 70 odsto iznosa kredita. Banke su, naime, preplašene, pa će davanjem garancije lakše odobriti kredit poslodavcu, što je veoma značajno za preduzeća koja su već bila kreditno zadužena, a korona ih gurnula u još veći problem.

Šta bi još pomoglo poslovnoj zajednici?

Da se poslodavcima koji su u problemima kroz poreske olakšice pomogne da sačuvaju radnike. To bi bila podrška u vidu smanjenih poreza i doprinosa.

Kakva je situacija u RS, u poređenju s okruženjem?

Kad uporedimo da je FBIH za podršku privredi dala oko 130 miliona, a RS oko 120 miliona KM, jasno je da je, u odnosu na broj stanovnika, kod nas riječ o većoj pomoći. Naravno, to nije nešto što će presuditi da neko preživi, ali je sigurno mnogima bilo značajno. Takođe, premijer je rekao da će ostaviti dio sredstava da se, kad ova kriza malo prođe, pokuša pomoći preduzećima koja su najugroženija.

FOTO: Goran Šurlan/RAS Srbija
FOTO: Goran Šurlan/RAS Srbija

S obzirom na to da se epidemiološka situacija u RS pogoršava, strahujete li od ponovne restrikcije preventivnih mjera?

Mislim da nema razloga za uvođenjem mjera koje su ranije bile na snazi. Tada je bilo mnogo nepoznanica u vezi s virusom i niko nije znao u kojem pravcu će se situacija odvijati. Danas znamo koliko je virus zarazan, odnosno da poštivanje mjera omogućava normalan život. Dakle, zadatak države je da kontroliše i sankcioniše sve one koji ih ne poštuju.

Jedan od vaših zahtjeva je i drugačije regulisanje slanja ljudi u izolaciju.

Činjenica je da nemamo ujednačen stav doktora ko i kada treba da ide u izolaciju. Zato imamo veliki broj ljudi u izolaciji, što na neki način ugrožava poslovanje određenih preduzeća.

U čemu je tu, konkretno, problem?

Imao sam situaciju da su mi svi radnici iz službe održavanja otišli u karantin, jer je jedan radnik bio zaražen, mimo firme, ali je nabrojao da je s ostalim kolegama bio u kontaktu. Iako sprovodimo sve preventivne mjere koje zaposleni striktno poštuju, svi ti radnici su po automatizmu otišli u izolaciju, ali se ispostavilo da nisu zaraženi.

Neće biti masovnog odlaska

Da li će otvaranjem granica biti nastavljen masovni odlazak naših radnika u inostranstvo?

Ne vjerujem da će biti masovnog odlaska, jer je činjenica da su sve ekonomije pogođene pandemijom. Njemačka se, na primjer, oglasila da joj više ne trebaju radnici s Balkana, a takva situacija sigurno će trajati naredne dvije-tri godine. Primjetno je da na našem tržištu ima više radne snage, a riječ je kako o onima koji nisu otišli na sezonski rad u Hrvatsku, tako i o onima koji su se silom prilika vratili iz inostranstva, a koji su radili na određeno. Kad je korona krenula, njima su raskinuti ugovori i vraćeni su nazad.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije