Društvo

DANAS JE SPASOVDAN Jednu stvar vjernici nipošto NE SMIJU uraditi, kako im godina ne bi bila LOŠA

Spasovdan spada u pokretne praznike – pada istog dana, ali se mijenja datum jer se računa od Vaskrsa.

DANAS JE SPASOVDAN Jednu stvar vjernici nipošto NE SMIJU uraditi, kako im godina ne bi bila LOŠA
FOTO:SPC/SCREENSHOT

Praznuje se uvijek u četvrtak, 40 dana poslije Vaskrsa, a deset dana prije Duhova.

U narodu je praznik Vaznesenja Gospodnjeg poznatiji kao Spasovdan, a koliki mu je značaj oduvijek narod davao vidi se po tome što je najveći istorijsko-pravni dokument srpske srednjovjekovne države, čuveni Dušanov zakonik, obnarodovan na Spasovdan 1349, a dopunjen takođe na Spasovdan 1354. godine.

Osim kao stočarski i ratarski praznik, slavi se i kao Krsna slava ali i zavjetina za čitavo selo.

Ne rade se danas teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema vjerovanju, može da spasi kuću od nevolje, a djecu od bolesti.

Od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prestonicu, u čast obnove i napretka, Grad je kao svoju krsnu slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje Spasovdan.

Ova slava simbolično ukazuje na stalno uzdizanje – vaznesenje grada iz pepela i neuništivu nadu i vjeru u budućnost izražavajući duševnu i moralnu snagu naroda prekaljenog u slavnoj prošlosti.

Današnju formu postojećeg slavskog obreda uobličio je 1862. godine mitropolit beogradski Mihailo Jovanović, tada i poglavar Crkve Kneževine Srbije, na čiji je predlog, upućen knezu Mihailu Obrenoviću, 1863. godine i sagrađena Vaznesenjska crkva.

Ova crkva uspjela je da sačuva originalni barjak Uprave grada, prenosi RTS.

Za Spasovdan kao krsnu slavu kolje se jagnje i sprema se cicvara. Naši stari nisu pili mlijeko od Nove godine do Spasovdana. Takođe su vjerovali da na taj dan muškarci ne treba da se briju, žene da se umivaju, a djeca da se kupaju, pa to nisu tog dana ni činili.

Na Spasovdan nikako ne valja spavati preko dana da se ne bi drijemalo čitave godine. Na taj dan bogatiji su poslije odlaska u crkvu pozivali goste na ručak, a manje imućni su nastavljali druženje ispred crkve gde se narod okupljao i veselio,prenosi Kurir.

 

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije