Politika

TAOCI LIDERA Životne potrebe građana u sjenci politike

Da li su građani taoci vlastitog nacionalizma ili lidera koji sprovode svoje politike podvodeći to pod interese naroda?

TAOCI LIDERA Životne potrebe građana u sjenci politike
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

Ovo pitanje često se nameće samo po sebi, posebno ako se uzme u obzir činjenica da smo svjedoci da se brojne reforme ili projekti često blokiraju i ne sprovode pod obrazloženjem da bi to značilo prenos nadležnosti ili ugrožavanje nacionalnog interesa nekog naroda, ili pak same BiH.

Da apsurd bude veći, blokiraju se čak i oni projekti ili reforme koje bi upravo donijele više koristi nego štete svim građanima BiH.

Da li je onda riječ o samovolji političara ili se time zaista ugrožava nečiji nacionalni interes?!

Nedavno je tako javnost obaviještena kako je Savjet ministara zadužio Agenciju za statistiku BiH da sačini Prijedlog zakona o popisu poljoprivrede u BiH. To je odmah dočekano kao prenos nadležnosti, te automatski odbačeno pod obrazloženjem da to prosto nije moguće da se realizuje.

A, da li bi zaista popis poljoprivrede oštetio neki narod ili bi išao u korist svih građana? Na ovo pitanje dobićete različite odgovore, u zavisnosti od toga da li razgovarate s poljoprivrednim proizvođačima, privrednicima ili političarima.

FOTO: Goran Bobić/RAS Srbija
FOTO: Goran Bobić/RAS Srbija

I nije ovo jedini slučaj gdje je neki sličan prijedlog odmah podigao buru u javnosti.

Tako je prijedlog da se napravi jedinstveni registar stanovništva u cijeloj BiH, koji bi obuhvatio i podatke o migrantima, odnosno broju odseljenih i doseljenih lica, a koji bi olakšao da se brže dođe do tačnih podataka koliko nas zapravo ima u ovoj zemlji, takođe, doživio fijasko.

Predloženi registar stanovništva bi sadržavao sve osnovne podatke iz baza koje već imamo, kao što je IDDEEA, registar zdravstvenih kartona, registar poreskih obveznika, registar penzionera, školske populacije, studenata i podatke vitalne statistike (rođeni, umrli, sklopljeni brakovi) i slično, čime bi stvorili jedinstvenu bazu podataka na koju bi se još dodale informacije kada se neko odseljava ili useljava u BiH.

Foto: Srna
Foto: Srna

Fijasko je umalo doživio i most „Bratoljub“ na granici sa Srbijom, koji je zbog raznih administrativnih zatezanja čekao sa izgradnjom skoro 6 godina. Napokon je završen tek 2017, ali još uvijek čeka da se pusti u upotrebu, jer vlast na nivou BiH nikako da se odluči da napokon sagradi na tom mjestu granični prelaz.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Zbog inaćenja i raznih peripetija na čekanju je i planirani autoput Sarajevo Beograd, koji treba da grade turski izvođači.

Krivac za blokadu su, naravno, političke nesuglasice i odugovlačenje sa formiranjem vlasti na nivou BiH. Drugim riječima, kao i uvijek, u ovoj zemlji su važnija politička prepucavanja od projekata koji bi donijeli ekonomski i društveni napredak BiH, kao i cijelog regiona.

Od popisa, preko izgradnje mostova, puteva i autoputeva u BiH lako se skrene u rasprave, sitničarenje i strančarenje, a da se pri tome uopšte ne postavi ključno pitanje – a gdje je tu interes građana?!

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da živimo u državi u kojoj je moguće da se svaka sitnica u životu građana ispolitizuje.

Pročitajte još

– Dakle, može da se stavi na visok nivo političkog značaja jednog od naroda, kako bi se onda onaj ko to zagovara, ili pak brani, predstavio kao spasilac svog naroda. Došli smo u situaciju da nikoga apsolutno ne interesuju standardi koji postoje u svijetu, osim ako se primjenjuju u cilju povećanja opterećenja cijena roba, akciza i slično, odnosno punjenje kase i kupovina novih audija – navodi Pavlović.

Dodaje da se sve drugo što je normalno u bilo kojoj zemlji, pa i popis poljoprivrednih domaćinstava sa potencijalima za proizvodnju ili postojećim stočnim fondom, pretvara u političko pitanje. Pavlović ističe da bi se briga o poljoprivredii trebala bazirati na potrebama građana i kapacitetima koji postoje u zemlji, što se onda praktično finansira iz određenih poljoprivrednih projekata, odnosno sredstava EU.

– Nešto što su realne životne potrebe građana vrlo se lako pretvaraju u političko pitanje, a onda to postaje tema kojom funkcioneri pravdaju svoje postojanje ili egzistenciju – objašnjava Pavlović.

Smatra da je neozbiljnost i odsustvo dogovora oko formiranja vlasti na nivou BiH takođe napravilo veliku štetu građanima. Ta šteta se, kako navodi on, iz dana u dan povećava.

Jedan od razloga je taj što se planirani projekti i programi za ovu godinu ne realizuju i neće se realizovati. S druge strane, nije usvojen budžet za ovu godinu u kojem je predviđeno trošenje sredstava, između ostalog, i za uređenje područja koje će biti namijenjeno za carinske poslove na mostu „Bratoljub“.

– Imamo isti takav problem i na drugim lokacijama i mjestima. I niko ne odgovara, šteta raste, a građani trpe – zaključuje Pavlović.

Šuka: BiH je kolonija

Politički analitičar Marko Šuka ističe da ga ne iznenađuje to što nema dogovora u BiH, jer ovo i „nije država već kolonija, koja ne može funkcionisati drugačije“.

– Postoje tri naroda, koji imaju drugačije vizije i ideje o tome kako ova država treba da izgleda. Ako ne postoji potrebni koncenzus među narodima, kako će postojati među političarima? Među narodima u BiH postoji duboka podjela koja datira unazad preko stotinu godina. Samim tim je jasno šta se može očekivati od ove države. BiH može ovako da traje još 100 godina  – kaže Šuka.

Dodaje da je u BiH sve poremećeno do te mjere da bi svaki ustupak bio protumačen kao znak slabosti, te bi osoba ili osobe koje učine taj ustupak momentalno bile napadnute od strane političkih protivnika u svom entitetu, i označene kao izdajnici.

– To bi moglo u konačnici da utiče na rezultate nekih sljedećih izbora. Iz tog razloga su političari oprezni i to je prosto realnost. Možemo pričati da to ne prolazi kod naroda, ali prolazi – navodi Šuka.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije