Politika

Tegeltija za Srpskainfo: Nisam secesionista, a ni unitarista

Kriza iz Ukrajine ni na koji način neće biti prenesena u BiH, ukoliko je ne prenesu oni koji su napravili krizu i u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina, smatra predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija.

Tegeltija za Srpskainfo: Nisam secesionista, a ni unitarista
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Komentarišući nedavne izjave britanske ministarke inostranih poslova, Liz Tras, prilikom posjete BiH, kada je govorila o „malignom uticaju Rusije“, te u Ministarstvu odbrane pozivala BiH da podrži Ukrajinu, Tegeltija kaže da za njega istupi šefice britanske diplomatije nisu nikakvo iznenađenje.

– Moji razgovori s njom, koji su relativno kratko trajali u Londonu, pokazali su da nju ne interesuje dijalog. Interesuje je samo da iznese svoje stavove i da to apriori prihvatite. Apsolutno se ne slažem sa većinom onoga što je rekla o BiH; smatram apsolutno nepristojnim da pred Oružanim snagama govorite ono što ste govorili. Ali, valjda su neki predstavnici međunarodne zajednice sebi dali za pravo da mogu doći u drugu zemlju i da mogu govoriti sve što žele. Samo se nadam da je dobro čula ono što joj je prenio srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik. Svrstavajući se na jednu stranu, na jednu politiku, ni na koji način neće pomoći BiH, iako se stalno u prvoj ili u drugoj rečenici govori o nekakvoj pomoći i stabilnosti – kaže Tegeltija u intervjuu za Srpskainfo.

Da li je BiH uvela sankcije Rusiji i da li se ijedna od odluka o sankcionisanju primjenjuje u praksi?

Na sjednici Savjeta ministara nije bilo nikakve tačke o bilo kojoj vrsti sankcija, nije čak ni bilo zahtjeva od bilo koje institucije da se bilo šta od toga razmatra. Svu nadležnost za spoljnu politiku BiH ima Predsjedništvo i samo njihove odluke mogu biti osnova za donošenje odluka Savjeta ministara BiH. Da se to desi, nisam siguran kakva bi bila odluka jer postoje različiti pogledi na sve to. Do sada je jedino bio zvaničan zahtjev jednoj našoj instituciji da se uvede zabrana letova ruskim kompanijama iznad BiH. Znate i odgovor direktora agencije, koji je tražio odluku Predsjedništva BiH. Kako nije bilo oduke, tako nije bilo ni zabrane. Ove spekulacije da su neki ambasadori mimo zvaničnog stava BiH glasali za neku odluku, pa se kaže da su uvedene sankcije Rusije, to nas ničim ne obavezuje. Znajući kakvi su politički odnosi u BiH, mislim da ne postoji mogućnost da se uvedu sankcije Rusiji, jer je Republika Srpska jasno zauzela neutralan stav.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ipak, u dokumentima Savjeta EU piše da se BiH pridružila sankcijama protiv Rusije. Hoćete li zvanično reagovati ka Briselu, zatražiti da se to izbriše?

Ne vidim razloga da pišem Briselu. Imate situaciju kad se sve pokušava svrstati na jednu ili na drugu stranu, pokušavajući napraviti priču “ako niste s nama, onda ste protiv nas”. To je za mene i za RS neprihvatljiv stav, nikada nećemo upasti u tu zamku. Mi jako dobro znamo šta su sankcije, dobro razumijemo kako one djeluju na građane i nisam spreman donositi političke odluke ne pitajući za cijenu koju će građani da plate. Suviše su visoke cijene koje sada građani indirektno plaćaju kao posljedicu krize u Ukrajini da bi se dozvolilo da još uđemo i u sistem direktnih problema za građane.

Kako sa ove distance komentarišete nedavni govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Šefika Džaferovića, na sjednici SB UN, na kojoj Vama nije dozvoljeno da govorite?

Svi istupi gospodina Džaferovića su jednostrani. On o stanju u BiH govori samo iz perspektive jednog naroda, jedne političke stranke. U svom obraćanju pred SB UN zaista je ponovo iznio jednostran stav, ali moram priznati i da je bio mnogo korektniji nego što je bio Kristijan Šmit. Pogotovo u odnosu na pisani Šmitov izvještaj.

Ali, Džaferovića u Njujorku i u NATO prihvataju kao predstavnika BiH?!

Njega prihvataju kao trenutno predsjedavajućeg Predsjedništva. To je sasvim legitimno, on ima mogućnost da nastupa pred odgovarajućim institucijama. Naravno, neke institucije ne žele da čuju drugu stranu; popriličan je broj faktora koji su jednostrani, bahato se odnose i prihvataju samo ono što dolazi iz Sarajeva. Ali, veliki broj međunarodnih institucija, Stejt department, Bijela kuća, imate sagovornike koji razumiju da sve u BiH nije tako kako se predstavlja samo od jedne strane.

Hrvati pokušavaju snažno da koriste Hrvatsku kako bi iznosili svoje stavove, a mi se moramo potruditi da iskoristimo svaku mogućnost da iznesemo svoj stav. To se često ne dopada našim sagovornicima, oni često sa sastanaka izlaze nezadovoljni. Ali, nikada ni ja, ni Milorad Dodik, ni Željka Cvijanović, ni svi drugi zvaničnici RS, ne propustimo priliku da kažemo istinu. Međunarodni funkcioneri žele za par sati u Sarajevu da obiđu pola grada, da u svim institucijama održe predavanje, da pošalju poruke. Siguran sam da mnogi od njih nisu ni svjesni šta sve izgovore. Sada, kada sam bio u SAD, rekao sam: “Dođite da razgovaramo. Nemojte dolaziti na tri dana u cijeli region, sa napisanim stavovima koje je pripremila vaša ambasada. To nisu razgovori, to je pokušaj nametanja rješenja.”

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ako su Bošnjaci privatizovali spoljnu politiku i veliki dio DKP mreže, na koji način Srpska može da odgovori? Da li je to ponavljanje istine, kako kažete, ili Banjaluka može da reaguje na sličan način preko ambasadora koji dolaze iz RS?

Pokušavam da BiH doživljavam onakvu kakva jeste, državu dva entiteta, tri naroda, sa decentralizovanim sistemom vlasti. Zato svakom ambasadoru, bio on Sven Alkalaj ili naš ambasador u Vašingtonu, Bojan Vujić, govorim da su oni ambasadori BiH i da su definisane procedure na koji način treba da predstavljaju BiH. A, već dugo traje da pojedini ambasadori zastupaju stavove samo svojih političkih stranaka. To je najgora poruka koju može da dobije BiH. Ja sam bio u toj poziciji samo zato što dolazim iz Srpske, kada ambasador iz FBiH nije želio da uputi notu za moje sastanke u UN.

Da li ste ga pitali zbog čega?

Nismo se ni vidjeli poslije toga. Naravno, to ću da pitam Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za njegovo imenovanje. Ako prihvata takav način rada ambasadora, kada neko od Bošnjaka dođe u Vašington, pitanje je da li će ambasador Vujić potpisati note za njihove sastanke. Ja mislim da treba. Ali, ovo je poruka. Drugo, diplomate koje rade u ime srpskog naroda su profesionalci, štite Ustav BiH onako kako je napisan. Možda je i do toga kakvi smo to mi ljudi. Način na koji ministarka Turković predstavlja BiH i način kako je to radio bivši ministar Crnadak nisu identični. Turkovićeva nikada ne govori o interesima srpskog naroda, nikada nećete čuti nijednu pozitivnu riječ. Nikada niste mogli u istupima ministra Crnatka čuti da osuđuje neke procese u FBiH i slično. To je pitanje za nas, kako mi treba da zauzmemo stav, kako ćemo se ponašati u diplomatskoj mreži. Ali, to je definitivno put za dalju krizu u BiH.

Imali ste sastanak s predstavnicima MMF i Svjetske banke. Da li je to naznaka novog kreditnog aranžmana BiH sa MMF?

Mislim da tog aranžmana neće biti do kraja ove godine i da u ovom trenutku to niko i ne pokušava da napravi. Postoje dva razloga. Jedan je to što entiteti očigledno imaju dovoljno finansijskih sredstava i dovoljno izvora da bi se bavili MMF i njihovim zahtjevima. Drugo, sa ovom ekipom koja je u MMF zadužena za BiH teško se može napraviti aranžman. Ja jesam zagovornik aranžmana. Sredstva koja BiH može da obezbijedi na međunarodnom tržištu su ubedljivo najpovoljnija preko MMF. Ali, razlog za to su uslovi koje treba da ispunite. Što se tiče Svjetske banke, s njima je saradnja stalna.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Rekli ste da će biti novca za opšte izbore u BiH. Odakle, ako nema budžeta?

Novac će biti iz budžeta. Izbori 2020. su održani, a budžet je usvojen krajem jula 2020. godine.

Znači, prvo budžet BiH za ovu godinu, pa izbori?

Realno mislim da će se tako desiti. Ogromni su pritisci da se to uradi. Nikada neću dozvoliti da se stvara osjećaj da je RS protiv izbora, neću dozvoliti da neko pomisli da SNSD ne želi da učestvuje na izborima i da na taj način štiti vlast. Zbog toga, ono što bude do mene ja ću stavljati na dnevni red. Međutim, kada napravite lijevak, kada hoćete da pravite pritisak na jednu tačku, onda to ponekad postane neizdrživo, pokušavajući one koji najmanje žele izbore predstaviti kao najveće borce za izbore.

Pročitajte još

Za sada je taj pritisak uglavnom na HDZ BiH. Dragan Čović je, tim povodom, izjavio da BiH ne ruši HDZ, nego unitaristi i separatisti, misleći na Bošnjake i Srbe. Da li se osjećate prozvanim?

Nisam ispratio tu izjavu. Ne osjećam se da na bilo koji način ja ugrožavam BiH. Unitarista nisam sto odsto, to je neprihvatljivo. A ni separatista, u smislu da ja ili bilo ko iz SNSD radimo nešto da bismo napravili takvu situaciju. Ono što rukovodstvo Republike Srpske radi jeste usmjereno samo na to da se poboljša unutrašnja struktura i djelovanje BiH. Bez konsenzusa ne može funkcionisati država koja ima dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Javnost zna da je početkom godine bio prvo pritisak kako RS želi sukobe. Pa pritisak da se poveća broj stranih vojnika u BiH. Kada je ta priča završena onda se prešlo na priču kako RS priprema datum otcjepljenja, kako Dodik zbog toga odlazi u Moskvu… Sada, kada nema ni toga, prešli smo na temu da neko prenosi krizu iz Ukrajine u BiH.

Da li je opravdana zabrinutost koju zvaničnici NATO iskazuju zbog stanja u BiH, pominjući čak i mogućnost sukoba? Vjerujem da imate bezbjednosne informacije koje nisu za javnost, ali koliko ima osnova za takve izjave?

Sve informacije koje se tiču bezbjednosti idu u javnost onoliko koliko mora. Kada morate da pošaljete poruku nekima da to što rade nije primjereno ni dobro. Svjedoci ste da sam za nešto više od dvije godine vrlo rijetko o tim temama izlazio u javnost – kada je bilo riječ o migracijama, kada je bilo problem sa ulaskom u BiH zbog pandemije i sada, kada je bio pokušaj nekih pojedinaca i grupa u BiH da ugroze bezbjednost predsjednika Dodika. I to je apsolutno bilo evidentno. Sve informacije kojima su raspolagale bezbjednosne agencije govorile su o tome. Tada sam reagovao zato što se pokazalo da pojedine međunarodne institucije i njihovi dijelovi imaju nezahvalnu i nekorektnu ulogu u svemu tome.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Vrlo je bila interesantna njihova reakcija nakon toga, kada smo izašli u javnost. Prvo su tražili teme za razgovor. Kada smo im rekli koje su to teme, onda nisu imali vremena za razgovor. A kada smo im to kasnije napisali, odgovorili su nakon pola sata. Mislim da se mnogi političari, partije, mediji u BiH trude da na mnogo načina predsjednik Dodik bude bezbjednosno ugrožen. On spada u grupu ljudi koji javno iznosi svoje stavove, ne trudi se da se dopada svima, niti brani drugima da iznose svoja viđenja, ali reakcije na te njegove stavove su nevjerovatne. Važno je da MUP RS brine o bezbjednosti Dodika, da razmjenjuje informacije sa svim agencijama u BiH, sa zemljama okruženja i drugim međunarodnim institucijama.

Nakon priče o ugroženosti Dodika, javno su se oglasili NATO i EUFOR, negirajući sve navode. Da li to znači da su oni bili umiješani u potencijalne prijetnje?

To su bezbjednosne informacije. Mi smo tražili da se oni oglase, da iznesu svoje stavove mnogi koji su na bilo koji način potencijalno bili prijetnja bezbjednosti Dodika.

Da li je njegova bezbjednost sada bolja?

Prema sadašnjim informacijama iz bezbjednosnih agencija, trenutno je nešto bolja. Odnosno, smanjene su neke negativne aktivnosti pojedinaca i grupa koji su imali vrlo loše namjere.

Nevjerovatna odluka Njemačke

Da li u razgovoru s predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija osjetite zvanične ili tihe sankcije prema Republici Srpskoj, s obzirom na stav Evropske komisije da zaustavlja neke projekte u RS?

Ne. Nema nikakvih sankcija. Svjetska banka i MMF rade po nekim sasvim drugim principima. Ne postoji bilo šta što je BiH ili neki od entiteta uradio da bi se reklo da zaslužuju sankcije. Što se tiče EU, znate da se tamo odluke drugačije donose, pogotovo u pojedinim zemljama. Nevjerovatna je odluka Njemačke da blokira projekte putem KfW. Svi projekti koji su vezani za tzv. zelenu energiju su blokirani. To su čiste političke odluke. Kada hoćete da podijelite državu onda je najbolje da to uradite tako da jednom dijelu države date sredstva, a drugom ne. Ne očekujem da može biti nesporazuma sa MMF i SB; realno je da može postojati dalji sukob u kontekstu sredstava koje odobrava Evropska komisija.

Prihvati notifikacije