To u intervjuu za Srpskainfo kaže predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija, govoreći na osnovu kojih kriterijuma će ocjenjivati uspjeh Savjeta ministara na kraju mandata.
Kada građani budu imali veća primanja, bolju infrastrukturu, zdravsteni sektor i kada se budu osjećali bezbjednije u BiH, mi ćemo imati uspješan mandat. To ne zavisi samo od Savjeta ministara već i od svih koji su u vlasti, jer je najveći dio obaveza na vladama entiteta. Zavisi i od toga koliko će parlamentarci biti spremni da prate Savjet ministara. Mislim da će najveći izazov bitio da se postigne sinergija rada Savjeta ministara i drugih nivoa vlasti i da svi shvate da Savjet ministara pripada svima – kaže Tegeltija.
Fiskalni savjet je predložio povećanje budžeta BiH za 2020. godinu za 30 miliona KM. Šta je razlog povećanju i na šta će biti potrošeno to povećanje?
Globalni fiskalni okvir utvrđuje se uvijek krajem godine za narednu, gdje je za zajedničke institucije vrlo važno koliki je iznos sredstava koji se odvaja sa jedinstvenog računa. To čini oko 80 odsto ukupnog budžeta BiH. Već sedam godina je iznos 750 miliona KM, a sporazum koji je definisan nakon uspostave Fiskalnog savjeta je definisao da će se izdvajanje za zajedničke institucije kretati u skladu sa rastom prihoda od indirektnih poreza. Međutim, procjena u tom trenutku je bila da je 750 miliona KM dovoljno za institucije BiH i da nema potrebe da se povećava. Toga smo se dugo držali iako je sporazum važio tri godine.
U ovom trenutku procjena je da je prošlo dugo vremena, da postoji potreba za dodatnim sredstvima zajedničkim institucijama i zbog toga su premijeri Srpske i FBiH dogovoili da se povećaju okvirna sredstva. Davno smo dogovorili unutar globalnog fiskalnog okvira da svako određuje način utroška svojih sredstava. Zato sada ne postoji jasna raspodjela tih sredstava, tih dodatnih 30 miliona KM. Oni će biti dio budžeta od procijenjenih 996 miliona i sada ćemo započeti izradu budžeta i vidjeti gde je novac najpotrebniji. Možda je najosjetljivija priča podizanje kapaciteta za rješavanje migranstke krize.
To vas pitam zato što je politika Republike Srpske bila da svaka marka više za nivo BiH znači manje za Srpsku?
Da. Republika Srpska otprilike nosi malo manje od trećine tih dodatnih sredstava, ali ponavljam da se prihodi koji se prikupljaju po osnovu indirektnih poreza dobro kreću i najveći iznos sredstava pripada entitetima. To je razlika za koju je procijena da ni na koji način ne ugrožava budžet Srpske za 2020.
Kako shvatate poziciju predsjedavajućeg u odnosu prema ministrima, budući da na izbor većine njih niste mogli da utičete jer su vam prijedlozi dostavljeni iz političkih stranaka?
Način formiranja Savjeta ministara ne razlikuje se recimo od izbora Evropske komisije. I tamo političke partije koje čine većinu predlažu svoje kandidate. Ista je situacija i kod vlada entiteta. Mislim da smo dobili kredibilnu ekipu, da imamo vrlo ozbiljnih i iskusnih ljudi. Najveći broj njih su radili te ili vrlo slične poslove na nivou zajedničkih institucija BiH. Ministar Košarac nije bio u izvršnoj vlasti, ali je dugo dio zakonodavne vlasti i razumije odnose u BiH. Novo ime je ministar transporta i komunikacija, gospodin Mitrović, koji je iz privrede. Na nedavnom sastanku sa poslodavcima iz Srpske i FBiH vidjeli smo da je veliki broj problema upravo u tom resoru i da je bilo vrlo malo sluha prema poslovnoj zajednici. Nadam se da će gospodin Mitrović imati više razumijevanja.
Šta će biti obaveze Savjeta ministara iz Programa reformi BiH?
Program reformi je velika priča, pokušaj da prikrijete svoje razočaranje gubitkom izvršne vlasti na nivou BiH, koja vam po izbornim rezulatima ni tada nije pripadala. Vrlo je indikativno da opozicija i u FBiH i u Republici Srpskoj ima negativan stav prema Programu reformi. On će biti dostupan javosti, iz Programa reformi će proisteći obaveze prema mnogim institucijama. Ono što bude obaveza Savjeta ministara i oko čega postoji konsenzus, sigurno će biti realizovano. Ohrabruje me da mnogo toga što se nametalo u ANP ne postoji u Programu reformi.
Na nedavnom sastanku sa premijerima entiteta riješili ste nesporazume oko raspodjele prihoda od PDV i dobiti „Elektroprenosa BiH“, ali se čini da je to samo za kratko. Kako suštinski riješiti probleme PDV, da li su dva računa rješenje?
Ima mnogo rješenja za sistem indirektnih poreza i postojala su drugačija rješenja od onih koja su sada na snazi. Vratiti se nazad biće mnogo teško i to je proces koji bi bio komplikovan i koji bi vjerovatno mogao da dovede do neke vrste blokada. Ali mislim da postoji dosta načina da se unaprijedi postojeći sistem. Ako dođe do dogovora, treba da napravimo mnogo jasniji model.
Što se tiče raspodjele prihoda s jedinstvenog računa, mislim da će sada biti mnogo manje nesporazuma jer su neke stvari u samoj UIO drugačije riješene. Podnošenje PDV prijava dosta je automatizovano, isključena je mogućnost greške, intervecije, određivanja koje ćete prijave unijeti u sistem, a koje nećete, do trenutka kada se utvrđuje koeficijent.
Ova sadašnja blokada je posljedica nekog pretkodnog vremena. Bilo bi vlo važno da se koeficijenti za raspodjelu prihoda utvrđuju prema rokovima. Bilo bi mnogo bolje da se utvrdi jedan koeficijent na početku godine, da možete lakše da planirate prihode, a na kraju godine napravite poravnanje. Sada dolazite u situaciju da u budžetsku godinu ulazite s jednim koeficijentom, a onda taj koeficijent može tri puta tokom godine da se promeni.
Što se tiče „Elektroprenosa“, problemi nisu do kraja riješeni. Kadrovsko pitanje je i dalje problem, ali su se premijeri usaglasili da se odblokiraju investicije za ključne pojekte u energetici. Bez ulaganja u taj sistem lako nam se može desiti da neka havarija dovede do toga da imate proizvodnju električne energije, a da je niste u stanju prenijeti na mjesto gdje je potrebna.
Vratimo se na raspodjelu prihoda od PDV. U jednom od zaključaka Narodne skupštine pominje se i mogućnost povlačenja Republike Srpske iz UIO BiH, ako ne bude dogovora sa FBiH. Da li je ta mogućnost, kao krajnja, i dalje u igri?
Zaključci su usmjereni u smislu da se o tome otvore razgovori. Siguran sa da u FBiH postoji spremnost da se o tome razgovara, da se unaprijedi sistem. Mogućnost bilo kakve blokade ni u jednom trenutku ne bi bila doba, niti bi bilo kome odgovarala. Sistem koji sada postoji treba na svaki način unapređivati.
Šta mislite o odnosu BiH prema prilivu migranata i njihovom zbrinjavanju? Šta bi prvo trebalo da se mijenja?
Prvo bi trebalo da BiH kontriloše ulazak na svoju teritoriju. To je definitivno ključno pitanje. Šta je sve potrebno, definisaćemo zajedno sa svim agencijama koje se bave bezbjednošću u BiH. Nesporno je da je neophodno podići kapacitete granične policije u smislu operativnog broja ljudi koji to rade, a sa druge strane prerasporediti ljude unutar policijskih agencija.
Razumijem da se taj proces ne može zaustaviti, zatvoriti, ali za one koji ulaze u BiH možemo da znamo sa kim imamo posla, da znamo bar neku njihovu istoriju. Da bi se to desilo, prvo mora da postoji dobra saradnja sa susjedima. Ukoliko imate situaciju da je ministar bezbjednosti stalno u sukobu sa bezbjednosnim agencijama iz našeg okruženja, onda ne možete računati na bilo kakvu saradnju.
Drugo, ovaj broj migranata neprihvatljiv je za BiH. Zemlje od 10 miliona stanovnika u EU kažu da im je problem da pihvate 500 izbjeglica, a nama kažu da imamo 5.000, dok ambasade koje prate taj proces tvrde da imamo više od 8.500 ljudi. Po meni, ključan je odnos EU prema ovom pitanju. Ako EU pokuša da napravi čekaonicu za migrante, BiH to ne može izdržati.
Čini se da EU mnogo smeta to što migranti nisu smješteni na teritoriji Srpske. Hoće li se tu nešto promijeniti?
Gdje će biti migranti i da li će ih biti na teritoriji Republike Srpske odlučiće njene institucije. Kada su se pojavili migranti i kada su nam migrante predstavljali kao da idu na neki marš, kao da idu na izlet, samo šetaju kroz BiH, tada niko nije govorio Republici Srpskoj da treba da smiješta migrante. I tada je iz Republike Srpske upozoravano na broj migranata i na to ko se sve nalazi u tim grupama. Mislim da Srpska ima za sada jasan stav.
Nikada nisam tražio izgovore
Ista politička struktura čini vlast u RS, na nivou BiH, a vjerovatno će formirati i Vladu FBiH. Opozicija to tumači na način da „sada nemate izgovor za bilo šta“. Da li je to olakšavajuća okolnost?
U svom političkom i profesionalnom radu nikada nisam tražio izgovore. Mislim da je dobro što imamo identičnu situaciju i sa stanovišta ustavnog uređenja, načina na koji se formira Savjet ministara BiH. Njega objektivno treba da formiraju pobjednici u entitetima, a nikako da jedna strana koja je pobjednik i koja ima veći broj poslanika, a to je uvijek po zakonu Federacija, sebi bira partnera iz Republike Srpske. Svaki put kada se građani RS opredijele za jadnu političku opciju, nije važno koja je, ta opcija treba da ih predstavlja na nivou BiH.
Naravno, nije prvi put bila različita politička opcija u Srpskoj i u institucijama BiH, ali taj negativni odnos, to potcjenjivanje RS, nikada nije došlo iz Sarajeva na taj način kao u prethodne četiri godine. Nadam se da će struktura vlasti i u FBiH biti formirana na tom nivou, ali ponekad problemi ne zavise samo od vlasti, već da li ste spremni da ih rješavate. Mislim da svako od nas treba da brine da kvalitetno radi unutar svog resora.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu